Selasa, 14 Januari 2014

La Sama, Agio no DR Rui Araujo Bele sai Primeiru Ministru

Foto STL

Farol-13-01-2014, Dili, Timor-Leste. Mericio Akara (Directur Luta Hamutuk) hateten, maske to'o agora sidauk hatene didiak. publiku seidauk hatene didiak, bainhira mak Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmao rezigna An. Maibe kuandu ida ne'e akontese, Timor-Leste iha Figura barak mak iha kapasidade hodi asume kargu Primeiru ministru ne'e. Lider balun hanesan: La Sama, Agio no DR RUI ARAUJO. 


Hanoin rezignasaun husi Primeiru Ministru Xanana nian ne'e hanesan prosesu ida atu hakat tan ba oin. Haree husi aspeitu Politika nian, sei iha impaktu oi-oin, maibe dezisaun atu rezignasaun nian ne'e seiduak final tanba ne'e ita seiduak bele dehan lider se mak bele asume kargu PM ne'e. 

Tuir Directur Luta Hamutuk (Mericio Akara) Lider nain tolu ne'e mesak iha kapasidade no espperensia lideransa nian. Importante mak se mak sai Primeiru Ministru teneke hatutan servisu nebe mak Primeiru Ministru Xanana kria hela, defende ema hotu no mos tenke iha espiritu servi hodi lori prosesu nebe mak inisia ona ne'e too rohan, labele para iha dalan klaran no lori nasaun ne'e ba oin. Edited by Kablakihun.blog team

Rabu, 10 Juli 2013

Luta Hamutuk Ejiji Urjenti ba Governu Atu Hadia Lalais Estrada Ne’ebe Liga entre Maubisse no Hatubuiliko - See more at: http://www.lutahamutukinstitute.org/news/detail/pressrelease/96/#sthash.AhfeGgwP.dpuf

Rezultado Monitoramentu no observasaun husi Luta Hamutuk Institusaun, iha base; durante loron 2 nia laran Directur Luta Hamutuk hala'o monitoramentu no observasaun ba kondisaun moris povu iha sub-distritu Hatubuliko-distritu Ainaro nian mak haensan, monitoramentu no observasaun ne'e hala'o hahu husi loron  5 to'o 6 fulan Julio 2013 iha sub-distritu Hatubuiliko 

Ita hotu hatene katak, Sub-distrito Hatubeiliko hanesan fatin destinadu ba Turista sira. Jeografikamente, sub-distritu ida ne’e iha rai-klaran ho artistiku foho, matak, no burak iha foho Ramelau nia okos, foho ne’ebe a’as liu iha Timor Leste hamurak liu tan ninia paisajem ne’ebe furak, nune’e bele atrai turista sira hodi vizita fatin ida ne’e.  Alende foho Ramelau ne’ebe mak iha paisajen furak, foho ne’e mos iha valor historiku-kultural ba Distrito Ainaro ne’ebe mak sai mos hanesan potensia turistiku.

Potensia turistiku seluk mak setor Agrikultura, tanba Sub-distritu Hatubeiliko ne’e mos durante ne’e produs kafe no aihan vegetais sira hanesan fehuk roupa, koto, repoilu, senora no produtu sira seluk. Potensia hirak ne’e, kuandu dezenvolve ho diak, organizadu no sistematiku bele sai fatin ba agro-turismo ne’ebe bele atrai mos turista sira. Hodi hateten mos katak, dezenvolvimentu potensia lokal hirak ne’e bele dezenvolve mos ekonomia povu ne’ebe sei kontribui ba kresimentu ekonomia nasaun.

Tuir plano annual governu 2013, liu husi Ministerio Turismo no Kultura; ladun hatudu plano iha vizaun diak no koresponde ho kondisi aktual hanesan potensia turismo nian. Planu ne’e mos seidauk hatudu setor integrado sira hanesan baze apoio ba dezenvolvimentu turismo em jeral, ita bele hare’e laiha plano bo’ot ba dezenvolvimento kultura ekolojiku, agro-turismo em relasaun ho agrikultura, ambiente nomos infrastruktura baziku sira. Plano annual 2013, barak liu aktividades seremonial no imitasaun kultura ne’ebe la-reflete ho promusaun turismo orijin nian; por ezemplo: Carnaval, Sunset Market, Timoresia, Festival de Caravana, Festival economia solidária de Atauro, Festa de Natal, Ano Novo, Tour de Timor, Díli Maratona, Pesca Desportiva, Competição de fotografias marinhas, Corrida de Beiros e Cavalos, expozisaun iha nasaun oioin e seluk-seluk tan.

Ami hanoin katak, atu dezenvolve potensia hirak ne’e, savi importante mak presiza tebes atu hadia infrastruktura no fasilidade baziku fatin turistiku mak hanesan estrada, eletrisidade, hotelaria, MCK/ sintina, transportasaun publico no dezenvolve Timor tuir ninia orijinalidade.  Ami hakarak haklaken katak, Sub-distritu Hatubeiliko, Distrito Ainaro núdar fatin ida ne’ebe mak seidauk hetan duni atensaun diak husi governo, liu husi Ministerio Turismo no Kultura.  

Bazeia ba monitoramentu ne’ebe mak Luta Hamutuk halo durante ne’e, nomos hala’o viazen iha sub-distritu Hatubeiliko, konsege deskobre problema hirak mak hanesan tuir mai ne’e:
  1. Estrada mak liga entre Maubisse  no Hatubeiliko kondisaun at tebes, kondisaun estrada ne’ebe at, difisil tebes ba povu no transporte publiku hodi halo movimentu ba-mai. Inklui mos sai obstakulu ba turista domestika no estranjeiros. Tanba estrada ne’ebe at, sai obstakulu ba movimentu transporte publiku husi Maubisse ba Hatubeiliko, no presiza oras 2 hodi to’o iha fatin destinasaun.
  2. Agora dadaun Hatubeiliko sofre tebes tanba laiha eletridade, eletrisidade seidauk bele fasilita komunidade no fatin turistiku ida ne’e. Eletrisidade bele lakan dalaruma deit, lakan lokoraik no to’o deit tuku 12 kalan. Kestaun ahi mate-moris akontese tanba dalabarak laiha kombustivel ba jerador.
  3. Governu iha tinan 2013 halo ona planu hodi construção e supervisão de estradas Aituto-Hatubuiliko-Letefoho-Ermera-Gleno (Orsamento aprovado, Numeru 6, Programa de Emprestimos). Maibe bainhira ami haktuir didiak, laiha rubrika ida ne’ebe mak hatudu alokasaun orsamento ne’ebe atu halo konstrusaun ba estrada ne’ebe liga entre Maubisse no Hatubeiliko. Hodi nune’e, povu Hatubeiliko tenki hein tan, no lahatene bainhira los mak sei hetan eletrisidade.
  4. Luta Hamutuk identifika mos katak iha tinan 2013, Governu sei halo Construção e supervisão de estradas Aileu-Ainaro e Maubesse ho total orsamentu $10 milhoes dolar americano (livru No. 6 OGE 2013, Programa de Emprestimos). Maibe kondisaun estrada husi Aileu ba Ainaro seidauk iha mudansa, kondisaun estrada agora grave tebes no sei kontinua a’at ba beibeik.
Luta Hamutuk hakarak haklaken no hato’o pontus rekomendasaun hirak ba ministerio relevante sira mak hanesan tuir mai ne’e:
  1. Ejiji ho urjenti ba Ministru Turismo no Kultura, atu halo planu sistematiku hodi dezenvolve infrastruktura baziku ba fatin turistiku sira, ne’ebe mak sai hanesan fatin destinadu ba turista sira. Hamenus mos programa imitasaun no seremonial no fokus liu ba dezenvolvimentu turismo ne’ebe ho karakter no kultura Timor-nian.
  2. Ejiji ho urjente ba Ministru Obras Publiku, atu aloka orsamentu ba projektu estrada ne’ebe liga entre Maubisse, Aitutu no Hatubeiliko iha tinan 2014. Hodi nune’e bele fasilita diak povo Hatubeiliko hodi asesu ba merkadu, halais movimentu transporte publiku nomos bele fasilita diak liu tan turista sira wainhira halo viazen ba fati turistiku iha fatin refere.
  3. Ejiji ho urjente ba Sekretariu do Estado Eletrisidade, atu hadi kondisaun eletrisidade iha Sub-distrito Hatubeiliko, atu nune’e povu bele asesu eletrisidade hanesan fatin seluk, e mos bele fasilita diak liu tan dezenvolvimentu turistiku iha sub-distritu refere.
  4. Ejiji ba Ministeriu Turismo, Kultura, Obras Publiku, Eletrisidade, Abiente no Agrikultura; atu halo planu sektoral ne’ebe integradu. Hodi nune’e, dezenvolvimentu Sub-distrito Hatubeiliko tuir potensialidade no karakter orijin fatin refere, hodi nune’e bele sai destinadu turismo, hasae ekonomia povu no kontribui reseitas ba estado.
Dili, 10 de Julho de 2013

Mericio Akara
Direitor Exekutivu Luta Hamutuk
Tel: (+670) 7726 3783

Kamis, 14 Februari 2013

Akara : “Di’ak Liu Ministra Finansas Rezigna An”



ANTES ne’e, Sosiedade Sivil balun mós kestiona kona ba alegasaun hasoru Ministra Finansas ne’ebé aprova fundus ba ninia kaben nia kompaina hodi fornese ekipamentus mediku nian ba Ministeiru Saude. Tanba, deskonfia Ministra ne’ebé toma konta orsamentu nasaun nian ne’e, viola ona dekretu Lei númeru 10/2005, Rejime Jurídiku ba Aproviozionamentu, Kapitulu IV inkontabilidade iha Artigu 32 ne’ebé regula kona ba konflitu de interese servidór estadu sira nian.

“Ida ne’e mak ita bolu konflitu de interese. Tanba, Lei bandu membru governu ida atu fó projetu ba familia, satan ninia kaben ou ema ne’ebé besik liu nia.

Loloos ne’e konflitu de interese labele akontese ba ‘pejabat’ públiku hanesan Ministra Finansas ne’ebé mak kaer osan nasaun nian. Ida ne’e sala boot. Maibe, se kuandu akontese diak liu Ministra Finansas tenke rezigna an direitamente. Tanba, la iha ona integridade, transparansia no viola ona Lei.” dehan Diretor Luta Hamutuk Mericio Akarak ba Jornal Tempo Semanal hafoin partisipa treinamentu ida iha Kuluhun.

Tuir Akara, bainhira Ministra Finansas ne’ebé kaer orsanmentu nasaun nian mak monu ona ba konflitu de interese hodi aloka orsamentu ba ninia familia nia kompaina, liu-liu ba ninia kaben, konserteza nasaun ne’e sei monu ba iha korrupsaun nia laran. Tanba, ema ne’ebé kaer osan nasaun nian mak envolve ne’e sei hamosu impaktu boot. “Ha’u la iha tan dalan seluk so rezigna an. Durante ne’e kuaze 30% projetu mak liu husi single source. Maibe, ninia mekanismu mak dala ruma viola mós konseitu barak. Tanba, single source ne’e akontese bainhira emerjensia no tenke atende direita lalais. Maibé, se la emerjensia ha’u hanoin labele halo single source.” Akara kestiona.

Se dezastre naturais ita bele kompriende katak projetu ne’e emerjensia. Maibé, dala barak projetu balun ne’ebé mak loloos la’ós emerjensia sira kategoria hotu hanesan emerjensia. Tan ne’e, mosu indikasaun KKN barak liu husi projetu emerjensia nia laran. Maski nune’e, ida ne’e mak dalan ne’ebé sira uza para bele hasai osan hodi ezekuta lalais. Projetu hotu sira uza hanesan emerjensia. Tanba, ho ida ne’e mak sira bele hala’o prosesu single source. Maibe, iha kontestu ida ne’e sira manipula sasan barak, tanba se liu iha prosesu aprovizionamentu normal entaun la iha dalan ba sira atu halo KKN. Ne’e duni, sira aproveita liu husi single sours.
La’os de’it liu prosesu single source, liu husi prosesu aprovizionamentu normal mós sira koko manipula ona, satan single sours ne’ebé ema la kontrola. “iha prosesu ida ne’e, se mak iha poder nia mak bele deside. Ne’e duni, se nia iha relasaun familias entaun sira la presiza tauk tanba sira bele fó. Ema ne’ebé toman ona simu pursentu bele dehan katak ema iha laran ne’e fó projetu ba ninia maluk.” akuza Akara.

Diretor Luta Hamutuk ne’e suzere ba Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) tenke pro-ativu hodi hala’o investigasaun. Tanba, kria instituisaun ekstraordinariu hanesan KAK atu pro-ativu hodi investiga, lebel hein de’it.

KAK tenke hala’o servisu ekstraordinariu no ami rekomenda ba KAK atu labele tauk kualker ema ida iha Timor. Tanba, KAK hanesan instituisaun ekstraordinariu ida no labele fihir ema se de’it mak iha indikasaun forte halo KKN tenke investiga pro-ativu. “Kria instituisaun ekstraordinariu hanesan KAK. Maibe, KAK rasik la halo servisu ekstraordinariu, entaun di’ak liu husik polisia, Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) no Ministeriu Públiku mak hala’o, la presiza kria serbisu ekstraordinariu hanesan KAK” Akara sadik.

Bazeia ba kontekstu ida ne’e, Luta Hamutuk dezafia KAK para labele tauk no agora tenke investiga Ministra Finansas, Emilia Pires. Sosiedade Sivil fiar katak Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão sei apoiu. Tanba, Primeiru Ministru rasik deklara katak se de’it mak komete krime nia sei responsabiliza.

Primeiru Ministru mak deklara duni katak, Ministeriu ne’ebé mak la iha integridade, la halo servisu ho di’ak, halo KKN nia (red-PM) sei haruka loke investigasaun. Ne’e duni, KAK labele tauk, tanba iha prosesu ida ne’e sei apoia mós husi sosiedade sivil, instituisaun Universitariu, Presidente Repúblika no Primeiru Ministru. “Ha’u hanoin sistema aprovizionamentu ne’ebé estabelese tiha ona ne’e ideial no kapas. Maibe, ema sira ne’ebé serbisu iha aprovizionamentu mak la hala’o tuir ona sistema ne’ebé iha. Ne’e duni, dala ruam bele akontese indikasaun KKN iha prosesu aprovizionamentu nia laran.” Hakotu Akara hodi suzere mós ba KAK investiga mós ema sira ne’ebé servisu iha aprovizionamentu hanesan Diretór no ninia funsionariu sira. Tansá..? la implementa sistema aprovizinamentu ne’ebé di’ak ne’e, mais implementa fali tuir politika.(**)

Rabu, 13 Februari 2013

“Alegasaun KKN Hasoru Emilia Pires Ameasa Ba OJE 2013”

Diretor Instituto Luta Hamutuk "Mericio Akara" konsidera alegasaun Korupsaun Kolusaun no Nepotismu (KKN) hasoru Ministra Finansas Emilia Pires sei fo ameasa boot ba orsamentu Jeral Estadu 2013, tanba Ministeriu Finansas mak sei jere osan estadu.


“Ida ne’e loloos dezastre boot, ida ne’e labele husik kleur tanba orsamentu jeral estadu iha ninia (ministra Finansas) mak jere,” dehan Akara ba INDEPENDENTE, segunda (11/2).


Nune’e, nia husu ba Ministra Finansas Emilia Pires rejigna an husi nia kargu, tanba deskonfia komete KKN relasiona ho alegasaun aprova projeitu ba nia kaben.


“Loloos ne’e, nia lalika hein tan prosesu oioin, nia tenki deklara ba publiku katak nia la merese ona i diak liu nia rejigna an antes, para fokus hodi responsabliza ninia prosesu,” deha Akara.


Tanba Akara dehan, orsamentu jeral estadu labele jere husi ema ne’ebe mak deskonfia komete ona KKN. Akara dehan, Ministeriu Publiku ho KAK tenki halo investigasaun lalais tanba kazu ne’e extra-ordinariu ne’ebe involve Ministra Financas ne’ebe maka jere osan estadu.


Investigasaun ne’e labele fihir se mak halo no haree ninia pozisaun nuudar Ministra, para publika labele iha konfuzaun nia laran,” dehan nia. Akara dehan, alegasaun hasoru ministra finansas, ne’e iha indikasaun forte katak, mosu konflitu interese tanba aprova projeitu ba nia kaben.


“Ami hanoin hanesan sosiedade sivil kazu ne’e labele konsidera hanesan kazu normal, maibe extra-ordinariu tanba involve Ministra Finansas estadu ninian ida,” dehan Akara.


Entertantu, antes ne’e Ministra Finansas Emilai Pires hateten, nia pronto atu ba hatan iha Tribunal relasiona ho alegasaun ne’ebe mak hasoru nia konaba aprova projeitu ba nia kaben relasiona ho prosesu sosa ekipamentus saude ba Ospital Nasional Guido Valadares iha tinan kotuk.
 
Fontes: Jornal Independente - Tersa-Feira, 12 Fevereiru 2013 

ONG Luta Hamutuk Kestiaona “Klarifika Aumenta OJE Ba Rehabilitasaun Estrada Maubara-Loes”

Jornal Timor Post - Tersa-Feira, 12 Fevereiru 2013 

NG Luta Hamutuk (LH) husu ba Governu, liuliu Ministeriu obras publiku (MOP) atu klarifika aumenta orsamentu foun hamutuk U$7.500 miloens iha 2013 ba projeitu reabilitasaun maubara-Loes 13 KM.


Tanba tuir LH nia haree iha tinan 2012, projeitu ne’e governu aloka na orsamentu hamutuk millaun U$3,659.10. hanesan projeitu estrada nasional hotu-hotu ne’ebe aprova ba 13 Distritu tinan 2012, maske ninia implementasaun kontinua ba tinan 2013 maibe laiha aumentu ba orsamentu.


“Projeitu rehabilitasaun Estrada Maubara-Loes iha tinan 2012 governu aloka ona orsamentu millaun U$3,659.10, agora projeitu lao la hun la dikin, agora iha orsamentu tinan 2013 MOP preve tan osan,” lamenta Diretur ezekutivu LH, Mericio Akara, ba Jornalista (11/2), iha Dili.


Aleinde ne’e, Mericio hatutan, tuir Proposta Governu katak sei aloka tan dotasaun foun iha tinan 2013 ba item projeitu maka hanesan Manutensaun periodika estradas hamutuk millaun U$5.000, ba orsamentu ne’e, LH husu ba MOP atu halo reviw ba kualidade kompania ne’ebe mak durante ne’e hetan kontratu ba projeitu halo manutensaun estrada.


“Nune’e orsamentu ne’e bele fo benefisiu ba povu no tenki iha kualidade projeitu ba loron praju, tanba realidade hatudu katak, manutensaun Estrada iha kapital Dili ne’ebe implementa husi kompania Estrada Boot seidauk to’o tinan ida maibe komesa at fila fali kuaze 70%,” hateten Akara.

Jumat, 08 Februari 2013

EMPREZARIU BALUN HATUM IMAJEM GOVERNU

Prosesu Dezenvolvimentu Nasional Timor-Leste lao neneik liu, maske kada tinan Governu aloka orsamentu nafatin hodi hadia povu nasaun ne'e nia moris, maibe mehi nebe mak povu rai ne'e iha, sei dook husi sira nia moris lor-loron. Timor-Leste hahu ona nia prosesu dezenvolvimentu iha tinan 13 nian laran, no rsamentu ne'e mak foti husi Fundo Petroliferu kuaze liu Billiuan $US 5.7%.

Hodi alkanza lalais prosesu dezenvolvimentu ne'e, governu fo fiar tomak ba emprezariu sira, tantu husi nasional no mos emprezariu ira ne'ebe mak mai husi rai liur. Ho hanoin katak parte emprezariu sira ne'e sei halao servisu ho diak hodi aselera proses dezenvolvimentu ne'e. Maibe realidade mak iha, parte sira ne'e ladauk hala'o sira nia servisu/knar ho diak, tanba emprezariu sira ne'ebe implementa projetu hatudu laiha kualidade

Hanesan ita bele hare ba prosesu rehabilitasaun estrada iha Díli laran no mos rehabilitasaun estrada sira iha distritu, hodi hala'o rehabilitasaun ne'e governu aloka orsamentu lubuk ida, maibe la fo impaktu diak ba povu, hanesan deit ita fakar osan, kondisaun estrada hirak ne'e la to’o fulan ida naksobu fila-fali.

Hodi responde kestaun hirak ne'e, Diretór Ezekutivu Organizasaun Naun Govermentais Luta Hamutuk Merício Akara hateten, portál governu hatudu hahú 2008 to’o 2011, projetu 279 maka tuir tenderizasaun liu-husi aprovizionamentu no husi totál projetus ne’e 77 maka implementa hanesan projetu emerjénsia.

“Husi projetu emerjénsia 77, tuir Luta Hamutuk nia observasaun indetifika katak projetu emerjénsia barak maka la priense rekezitus ne’ebé mensiona iha dekretu lei rejimi jurídiku aprovizionamentu,” Merício Akara ba jornalista iha Díli, Kuarta (6/2).

Merício hatutan, fenómena infraestrutura durante ne’e akontese iha Timor-Leste maka projetu emerjénsia laiha baze fundamentu.

“Luta Hamutuk husu ba Parlamentu Nasionál espesialmente Komisaun E, halo kontrolu forte ba servisu aprovizionamentu ou tenderizasaun projetu infraestrutura, atu bazeia nafatin ba rejimentus jurídiku aprovizionamentu ne’ebé regula rekezitus projetu emerjénsia, ”Akara sujere.

Nia hatutan, Luta Hamutuk mós hakarak rekomenda ba insituisaun sira ne’ebé maka hala’o knaar kontrolu hanesan Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN), Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA), Komisaun Administrasaun Fundu Infraestrutura (CAFI) atu maximiza funsaun hodi asegura transparénsia no kualidade projetu infraestrutura iha nível nasionál no rurais.


Iha biban seluk "Deputadu husi bankada Kongressu Nasional Rekonstrusaun Timor Leste (CNRT) kestiona maka'as emprezariu timor-oan balun ne'eebe implementa projetu hatudu laiha kualidade hodi hatun imajen governu nian.

“Hanesan ita haree estrada iha Díli laran ho distritu sira fakar osan barak, la to’o fulan ida sobu fila-fali, ne’e hatun governu nia imajen,” deputadu Jacinto Viegas hato’o lamentasaun ne’e iha uma fukun Parlamentu Nasionál ba diskusaun loron tolu, debate jeneralidade Orsamentu Jerál do Estadu 2013, Kuarta (6/2).

Nu’udar reprezentante povu, nia rekomenda ba governu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão atu fihir didi’ak emprezáriu ne’ebé iha kakapsidade ho nasionalizmu ba dezenvolvimentu rai ne’e. “Sé emprezáriu ida halo projetu laiha kualidade fó black list (lista metan-red) tiha, rai sei la naben,” nia akresenta.

Tanba ne’e, iha ezekusaun OJE 2013 nia husu atu fallansu ne’ebé akontese ona, labele akontese fila fali. Bainhira akontese fali, ministériu kompetente foti medida ba kompañia sira ne’ebé maka nakar ho projetu estadu nian.

Bainhira governu sériu iha área kontrolu, Jacinto Viegas hatete, planu dezenvolvimentu ne’ebé governu Bloku Koligasaun trasa bele fó benefísiu ba povu iha área rurais

Sita husi: Timor Post - Kamis, 07 Februari 2013

Selasa, 29 Januari 2013

Kareta PN, Liur Prado Laran Hailux, Mericio Akara: “Investiga Sekretariadu Jeral PN”

Suara Timor Lorosae - Posting Husi: Josefa Parada
DILI – Relasiona ho problema sosa kareta prado ba membru Parlamentu Nasional (PN) sira, maske ho marka Prado maibe nia mesin Hailux, Diretor NGO Luta Hamutuk (LH), Mericio Akara, husu ba Komisaun Anti Korupsaun (KAK) atu investiga Sekretariadu Jeral PN.
 

Lia hirak ne’e hato’o hosi Diretor Organizasaun Non Govermental (ONG) Luta Hamutuk (LH) ba STL iha ninia servisu fatin Farol Kinta (24/01).

“Kareta nia body Prado maibe nia mesin hailux ida ne’e sai hanesan mal gestaun no bele kategoria korupsaun tanba laiha transparansia, laiha akontabilidade iha konteksu ne’eba imajina tok atu hola kareta ba institusaun governu nian maibe ema bele lohi ita tanba ne’e ida ne’e osan estadu nian tanba ne’e KAK tenke investiga sira tenke bolu sekretariadu jeral PN nian hodi investiga tanba saida mak hola kareta lalos,” hatete Akara.

Iha fatin ketak iha Uma Fukun Parlamentu Nasional (PN) deputadu hosi Bankada Frertilin, Inacio Moreira husu atu bolu kompania Auto Motor hodi halo investiga no esplika klaru tanba saida mak kareta nia isin lolon Prado maibe nia mesin seluk fali. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (25/1). Tomas Sanches/Timotio Gusmão

Haree diakliu tan:http://timorlorosaenacaodiario.blogspot.com/2013/01/kareta-pn-liur-prado-laran-hailux.html?spref=fb