Jumat, 08 Februari 2013

EMPREZARIU BALUN HATUM IMAJEM GOVERNU

Prosesu Dezenvolvimentu Nasional Timor-Leste lao neneik liu, maske kada tinan Governu aloka orsamentu nafatin hodi hadia povu nasaun ne'e nia moris, maibe mehi nebe mak povu rai ne'e iha, sei dook husi sira nia moris lor-loron. Timor-Leste hahu ona nia prosesu dezenvolvimentu iha tinan 13 nian laran, no rsamentu ne'e mak foti husi Fundo Petroliferu kuaze liu Billiuan $US 5.7%.

Hodi alkanza lalais prosesu dezenvolvimentu ne'e, governu fo fiar tomak ba emprezariu sira, tantu husi nasional no mos emprezariu ira ne'ebe mak mai husi rai liur. Ho hanoin katak parte emprezariu sira ne'e sei halao servisu ho diak hodi aselera proses dezenvolvimentu ne'e. Maibe realidade mak iha, parte sira ne'e ladauk hala'o sira nia servisu/knar ho diak, tanba emprezariu sira ne'ebe implementa projetu hatudu laiha kualidade

Hanesan ita bele hare ba prosesu rehabilitasaun estrada iha Díli laran no mos rehabilitasaun estrada sira iha distritu, hodi hala'o rehabilitasaun ne'e governu aloka orsamentu lubuk ida, maibe la fo impaktu diak ba povu, hanesan deit ita fakar osan, kondisaun estrada hirak ne'e la to’o fulan ida naksobu fila-fali.

Hodi responde kestaun hirak ne'e, Diretór Ezekutivu Organizasaun Naun Govermentais Luta Hamutuk Merício Akara hateten, portál governu hatudu hahú 2008 to’o 2011, projetu 279 maka tuir tenderizasaun liu-husi aprovizionamentu no husi totál projetus ne’e 77 maka implementa hanesan projetu emerjénsia.

“Husi projetu emerjénsia 77, tuir Luta Hamutuk nia observasaun indetifika katak projetu emerjénsia barak maka la priense rekezitus ne’ebé mensiona iha dekretu lei rejimi jurídiku aprovizionamentu,” Merício Akara ba jornalista iha Díli, Kuarta (6/2).

Merício hatutan, fenómena infraestrutura durante ne’e akontese iha Timor-Leste maka projetu emerjénsia laiha baze fundamentu.

“Luta Hamutuk husu ba Parlamentu Nasionál espesialmente Komisaun E, halo kontrolu forte ba servisu aprovizionamentu ou tenderizasaun projetu infraestrutura, atu bazeia nafatin ba rejimentus jurídiku aprovizionamentu ne’ebé regula rekezitus projetu emerjénsia, ”Akara sujere.

Nia hatutan, Luta Hamutuk mós hakarak rekomenda ba insituisaun sira ne’ebé maka hala’o knaar kontrolu hanesan Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN), Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA), Komisaun Administrasaun Fundu Infraestrutura (CAFI) atu maximiza funsaun hodi asegura transparénsia no kualidade projetu infraestrutura iha nível nasionál no rurais.


Iha biban seluk "Deputadu husi bankada Kongressu Nasional Rekonstrusaun Timor Leste (CNRT) kestiona maka'as emprezariu timor-oan balun ne'eebe implementa projetu hatudu laiha kualidade hodi hatun imajen governu nian.

“Hanesan ita haree estrada iha Díli laran ho distritu sira fakar osan barak, la to’o fulan ida sobu fila-fali, ne’e hatun governu nia imajen,” deputadu Jacinto Viegas hato’o lamentasaun ne’e iha uma fukun Parlamentu Nasionál ba diskusaun loron tolu, debate jeneralidade Orsamentu Jerál do Estadu 2013, Kuarta (6/2).

Nu’udar reprezentante povu, nia rekomenda ba governu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão atu fihir didi’ak emprezáriu ne’ebé iha kakapsidade ho nasionalizmu ba dezenvolvimentu rai ne’e. “Sé emprezáriu ida halo projetu laiha kualidade fó black list (lista metan-red) tiha, rai sei la naben,” nia akresenta.

Tanba ne’e, iha ezekusaun OJE 2013 nia husu atu fallansu ne’ebé akontese ona, labele akontese fila fali. Bainhira akontese fali, ministériu kompetente foti medida ba kompañia sira ne’ebé maka nakar ho projetu estadu nian.

Bainhira governu sériu iha área kontrolu, Jacinto Viegas hatete, planu dezenvolvimentu ne’ebé governu Bloku Koligasaun trasa bele fó benefísiu ba povu iha área rurais

Sita husi: Timor Post - Kamis, 07 Februari 2013

Tidak ada komentar:

Posting Komentar