Rabu, 10 Juli 2013

Luta Hamutuk Ejiji Urjenti ba Governu Atu Hadia Lalais Estrada Ne’ebe Liga entre Maubisse no Hatubuiliko - See more at: http://www.lutahamutukinstitute.org/news/detail/pressrelease/96/#sthash.AhfeGgwP.dpuf

Rezultado Monitoramentu no observasaun husi Luta Hamutuk Institusaun, iha base; durante loron 2 nia laran Directur Luta Hamutuk hala'o monitoramentu no observasaun ba kondisaun moris povu iha sub-distritu Hatubuliko-distritu Ainaro nian mak haensan, monitoramentu no observasaun ne'e hala'o hahu husi loron  5 to'o 6 fulan Julio 2013 iha sub-distritu Hatubuiliko 

Ita hotu hatene katak, Sub-distrito Hatubeiliko hanesan fatin destinadu ba Turista sira. Jeografikamente, sub-distritu ida ne’e iha rai-klaran ho artistiku foho, matak, no burak iha foho Ramelau nia okos, foho ne’ebe a’as liu iha Timor Leste hamurak liu tan ninia paisajem ne’ebe furak, nune’e bele atrai turista sira hodi vizita fatin ida ne’e.  Alende foho Ramelau ne’ebe mak iha paisajen furak, foho ne’e mos iha valor historiku-kultural ba Distrito Ainaro ne’ebe mak sai mos hanesan potensia turistiku.

Potensia turistiku seluk mak setor Agrikultura, tanba Sub-distritu Hatubeiliko ne’e mos durante ne’e produs kafe no aihan vegetais sira hanesan fehuk roupa, koto, repoilu, senora no produtu sira seluk. Potensia hirak ne’e, kuandu dezenvolve ho diak, organizadu no sistematiku bele sai fatin ba agro-turismo ne’ebe bele atrai mos turista sira. Hodi hateten mos katak, dezenvolvimentu potensia lokal hirak ne’e bele dezenvolve mos ekonomia povu ne’ebe sei kontribui ba kresimentu ekonomia nasaun.

Tuir plano annual governu 2013, liu husi Ministerio Turismo no Kultura; ladun hatudu plano iha vizaun diak no koresponde ho kondisi aktual hanesan potensia turismo nian. Planu ne’e mos seidauk hatudu setor integrado sira hanesan baze apoio ba dezenvolvimentu turismo em jeral, ita bele hare’e laiha plano bo’ot ba dezenvolvimento kultura ekolojiku, agro-turismo em relasaun ho agrikultura, ambiente nomos infrastruktura baziku sira. Plano annual 2013, barak liu aktividades seremonial no imitasaun kultura ne’ebe la-reflete ho promusaun turismo orijin nian; por ezemplo: Carnaval, Sunset Market, Timoresia, Festival de Caravana, Festival economia solidária de Atauro, Festa de Natal, Ano Novo, Tour de Timor, Díli Maratona, Pesca Desportiva, Competição de fotografias marinhas, Corrida de Beiros e Cavalos, expozisaun iha nasaun oioin e seluk-seluk tan.

Ami hanoin katak, atu dezenvolve potensia hirak ne’e, savi importante mak presiza tebes atu hadia infrastruktura no fasilidade baziku fatin turistiku mak hanesan estrada, eletrisidade, hotelaria, MCK/ sintina, transportasaun publico no dezenvolve Timor tuir ninia orijinalidade.  Ami hakarak haklaken katak, Sub-distritu Hatubeiliko, Distrito Ainaro núdar fatin ida ne’ebe mak seidauk hetan duni atensaun diak husi governo, liu husi Ministerio Turismo no Kultura.  

Bazeia ba monitoramentu ne’ebe mak Luta Hamutuk halo durante ne’e, nomos hala’o viazen iha sub-distritu Hatubeiliko, konsege deskobre problema hirak mak hanesan tuir mai ne’e:
  1. Estrada mak liga entre Maubisse  no Hatubeiliko kondisaun at tebes, kondisaun estrada ne’ebe at, difisil tebes ba povu no transporte publiku hodi halo movimentu ba-mai. Inklui mos sai obstakulu ba turista domestika no estranjeiros. Tanba estrada ne’ebe at, sai obstakulu ba movimentu transporte publiku husi Maubisse ba Hatubeiliko, no presiza oras 2 hodi to’o iha fatin destinasaun.
  2. Agora dadaun Hatubeiliko sofre tebes tanba laiha eletridade, eletrisidade seidauk bele fasilita komunidade no fatin turistiku ida ne’e. Eletrisidade bele lakan dalaruma deit, lakan lokoraik no to’o deit tuku 12 kalan. Kestaun ahi mate-moris akontese tanba dalabarak laiha kombustivel ba jerador.
  3. Governu iha tinan 2013 halo ona planu hodi construção e supervisão de estradas Aituto-Hatubuiliko-Letefoho-Ermera-Gleno (Orsamento aprovado, Numeru 6, Programa de Emprestimos). Maibe bainhira ami haktuir didiak, laiha rubrika ida ne’ebe mak hatudu alokasaun orsamento ne’ebe atu halo konstrusaun ba estrada ne’ebe liga entre Maubisse no Hatubeiliko. Hodi nune’e, povu Hatubeiliko tenki hein tan, no lahatene bainhira los mak sei hetan eletrisidade.
  4. Luta Hamutuk identifika mos katak iha tinan 2013, Governu sei halo Construção e supervisão de estradas Aileu-Ainaro e Maubesse ho total orsamentu $10 milhoes dolar americano (livru No. 6 OGE 2013, Programa de Emprestimos). Maibe kondisaun estrada husi Aileu ba Ainaro seidauk iha mudansa, kondisaun estrada agora grave tebes no sei kontinua a’at ba beibeik.
Luta Hamutuk hakarak haklaken no hato’o pontus rekomendasaun hirak ba ministerio relevante sira mak hanesan tuir mai ne’e:
  1. Ejiji ho urjenti ba Ministru Turismo no Kultura, atu halo planu sistematiku hodi dezenvolve infrastruktura baziku ba fatin turistiku sira, ne’ebe mak sai hanesan fatin destinadu ba turista sira. Hamenus mos programa imitasaun no seremonial no fokus liu ba dezenvolvimentu turismo ne’ebe ho karakter no kultura Timor-nian.
  2. Ejiji ho urjente ba Ministru Obras Publiku, atu aloka orsamentu ba projektu estrada ne’ebe liga entre Maubisse, Aitutu no Hatubeiliko iha tinan 2014. Hodi nune’e bele fasilita diak povo Hatubeiliko hodi asesu ba merkadu, halais movimentu transporte publiku nomos bele fasilita diak liu tan turista sira wainhira halo viazen ba fati turistiku iha fatin refere.
  3. Ejiji ho urjente ba Sekretariu do Estado Eletrisidade, atu hadi kondisaun eletrisidade iha Sub-distrito Hatubeiliko, atu nune’e povu bele asesu eletrisidade hanesan fatin seluk, e mos bele fasilita diak liu tan dezenvolvimentu turistiku iha sub-distritu refere.
  4. Ejiji ba Ministeriu Turismo, Kultura, Obras Publiku, Eletrisidade, Abiente no Agrikultura; atu halo planu sektoral ne’ebe integradu. Hodi nune’e, dezenvolvimentu Sub-distrito Hatubeiliko tuir potensialidade no karakter orijin fatin refere, hodi nune’e bele sai destinadu turismo, hasae ekonomia povu no kontribui reseitas ba estado.
Dili, 10 de Julho de 2013

Mericio Akara
Direitor Exekutivu Luta Hamutuk
Tel: (+670) 7726 3783

1 komentar: