Kamis, 17 Februari 2011

OJE 201 0 $ S30 Milloens La Fo Impaktu Pazitivu Ba Povu


Dili, Magazine Vioce Of LABEH

OJE 201 0 $ S30 Milloens La Fo Impaktu Pazitivu Ba Povu

Diretur ONG Luta Humutuk (LH) Mericio AKARA konsidera Orsamentu Jeral do Estadu (OJE) Iha tinan 2010 la dun fo impaktu pozitivu ba maioria povu tanba tuir indikadores nebe Luta Hamutuk iha katak estrada kontinua a'at nafatin husi nivel nasional, Distritu, Sub-Distritu no suku sira

Akara kestiona, dalan sei kuak barak no a'at liu tan henesan ita hare iha Fatuahi ba to'o Subaun sa tan husi Viqueque ba Watukarbau, Lospalos ba Iliomar kaTutuala no Distritu sira seluk ne'e a'at liu.

'Ne'e indikasaun ida katak investementu Orsamentu Jeral do Estadu ba Infraestutura la dun fo impaktu pozitivu no indikadores seluk rnak hanesan Eletrisidade nebe sai problema nafatin husi Dili ba to'o iha Suku sira no iha Dili deit ahi mate moris maske investe osan barak iha area ne'e maibe ladun
rezolve didiak," dehan Akara ba reporter Magazine LABEH' Segunda (241012011) iha nia kna'ar fatin Farol Dili.

Alende ne'e Diretur ne'e mos kestiona konaba fasilidade klinika no eskola nebe sei minimu nafatin, hanesan iha Subdistritu Bazartete, Distritu Liquiga kadeira ho meza laiha no klinika laiha fasilidade inklui transporle no doutor. " Doutor mos la ba iha fatin neba, komuniclade mak atu ba iha klinika mos transporte laiha, indikadores sira ne'e mak ami hare katak Orsamentu tinan kotuk la dun fo mudansa signifikante ba ita nia komunidade," nia haktuir.

Akara konsidera dezenvolvimentu ne'e hanesan la'o iha fatin deit maske orsamentu iha tinan kotuk bo'ot maibe la dun fo mudansa iha povu nia moris. "Ida ne'e mak Luta Hamutuk nia rezultadu peskiza no ita hare tanba infraestutura la'o la diak entaun produtu lokal ka ema mak atu halo negosiu husi Suku mai Vila no husi Vila atu halo distribuisaun sasan ba Suku ne'e la la'o tanba transporte laiha inklui halo negosiu husi Distritu balun ba Distritu seluk mos la dun la'o diak," katak Akara.

Nia hatete, Luta Hamutuk iha tinan kotuk konkorda ho Politika Governu nian nebe dehan katak atu investe maka'as iha seitor lnfraestutura no mos Rekursus Humanus."lha tinan 201I Luta Hamutuk mos kokorda ho politika Govemu nian tanba hasai osan bo'ot tan $ 980 Milloens kuaze metade atu investe ba iha seitor rua nebe sira bolu fundu espesializada mak hanesan Infraestutrtra no mos Dezenvolvimentu kapital minor"dehan Akara.

Akara haktuir tan katak. Luta Hamutuk nia Preukupasaun mak bain hira iha implementasann prosesu ne'e mak ladun iha kontrola, ladun iha mekanizmu nebe diak, supervisaun ladun profesional, hala'o prosesu tarde, halo KKN entre kompania ho governante sira. Diretores.

"Problema hirak ne'e mak akontese hodi politika prioridades Govemu la to'o ninia objetivu no ami hanoin iha tinan 2011 husu Governu atu hadia ninia sistema kontrolu para bele haka'as diretor sira nebe toman halo KKN no tenki lori to'o tribunal atu nune'e sira seluk labele kontinua," Akara rekomenda.

Nia mos husu ba lnstituisaun sira hanesan CAC, PDHJ,Inspektor jeral tenki hala'o kna'ar ho diak para fo atensaun mos ba fousionariu publiku atu sira labele halimar ho'Sira nia kna'ar labele uza sala sira nia kna'ar "Tanba Instituisaun sira ne'emak
hancsan implementador. ezekutor se sira ne'e mak laiha kontrolu, funsionariu publiku sira bele kontinua  hahalok a'at sira no kna'ar Parlatnentu Nasional atu halo fiskalizasaun mos importante hodi hare prosesu dezenvolvimentu fiziku ne'e la'o oin sa, ezemplu hanesan oliu pezadu nebe besik iha Hera ne'e tenki halo fiskalizasaun bebeik para bele rezolve probelma eletrisidade." nia hatutan.

Akara esplika katak, Dezenvolvimentu la ba oin tanba Problerna aprovizionamentu tanba iha dadus hatudu katak kuaze 75%  projectu hotu liu tenderizasaun publiku,signifika liu aprovizionamentu maibe 25%  mak halo penunjukan langsung

Akara haru katak prosesu trallsparensia la akontese iha Governu laran ne'e mak osan barak lakon no estrada la iha kualidade . se prosesu transparensia mak akontese ne'e osan sei la lakon, "Tuir dadus nebe ami hetan konaba total osan mak liu proses tenderizasaun kuaze 75%  ne'e, kuaze osan 30% mak lakon iha Prosesu aprovizionamentu publiku nebe sirahalo tender  fo ba malu. selu ba rnalu, biaya adrninisntrasi no sasan hirak ne'e mak kuaze osan 30%  mak lakon deit iha prosesu tenderizasaun hela deit 50 rnak ba projecto no erna nebe manan, entaun nia tenki foti tan lurkru para selu tan trabalhadores. entaun husi 50 % bele menus 20 % no hela % 30 deit mak ba projctu no ita bele kestiona konaba kualidade tanba osan 1o1os husi 100%  ne'e  tun no lakon to'o 30%  ne'e rnak kualidade la diak." nia kestiona.
............
 



































Tidak ada komentar:

Posting Komentar