Rabu, 13 Oktober 2010

KARTA POPULAR LUTA HAMUTUK, konaba programa PDL, iha Distritu Aileu

Karta Popula LUTA HAMUTUK,

iha loron 12/10/2010, Dirigente Media Kablakihun hetan karta popular  Luta hamutuk nian ne'e, karta ida ne'e tuir fontes Medi KABLAKIHUN..karta ne'e hatoo ona ba Presidente Republika, Primeiru Ministru no mos hatoo ba Ministerio kompetente no LUTA HAMUTUK nia Stakeholders tomak.. 

Programa Dezenvolvimentu Lokal (PDL) nudar programa nebe mak governu implementa iha nivel suco ho objektivu 3 mak hanesan; loke kampu de trabalho, hamenus kiak no kapasita lider lokal sira atu simu desentralizasaun (Camara Municipio). PDL ne’e hahu implementa iha tinan 2005 iha governasaun anterior no sei kontinua iha governo aktual. Relasiona ho PDL, Luta Hamutuk mos servisu hamutuk agensia internasional ida mak hanesan World Bank liu husi Justice for the Poor (J4P) iha Timor Leste. Servisu hamutuk ne’e aktualiza liu husi join research iha tinan 2009 liu ba hodi buka hatene prosesu implementasaun PDL iha Timor Leste. Peskiza ne’e halao iha distrito rua mak hanesan, Distrito Aileu no Lautem.

Relasiona ho rezultadu peskiza ne’e, iha loron 29 - 30 de Setembro 2010 ekipa Luta Hamutuk ho World Bank halao aktividade diskusaun nível komunidade (community briefing) durante loron rua iha Distrito Aileu hodi halo desiminasaun ba rezultado peskiza nian nomos husu opiniaun husi autoridades lokal no komunidade sira iha dezenvolvimento lokal. Fatin nebe mak Luta Hamutuk halao community briefing mak Suco Leurai no Suco Madabeno.

Atravesa desimina rezultadu peskiza nebe mak halo ona husi peskizador Luta Hamutuk nian no World Bank. Luta Hamutuk hakarak rona direitamente hanoin husi komunidade no lider lokal sira konaba sira nia konyesementu ba PDL nomos oinsa sira nia partisipasaun iha prosesu planeamento, implementasaun, monitoramento no evaluasaun iha programa dezenvolvimentu lokal durante ne’e. Ho hanoin katak, rona dereitamente husi komunidade no autoridades local sei bele ajuda diak liu prosesu implementasaun programa dezenvolvimento local. Hodi hatene didiak mos nia frakeza, forsa, oportunidade nomos dezafio sira bainhira implementa PDL. Nune bainhira lideransa nasional sira foti desizaun ruma ba prioridades bazeia ba nesesidades povu maioria mak moris iha areia rurais.

EJIJENSIA KOMUNIDADE
1. Hahu husi prosesu planeamento no koordinasaun: líder lokal no komunidade laiha asistensia tekniku husi MAEOT.
Líder lokal no komunidade sira hatene mak oinsa hato’o nomos formula sira nia prioridades mak sira sente presiza propoin atu tau-matan bainhira chefe do suco sira konvoka enkontro hamutuk. Maibe lider lokal sira seidauk iha kapasidade nato’on bainhira halo estimasaun ba nia orsamento nune plano barak mak la-passa tamba seidauk bele priense montante orsamento mak alokadu. Informasaun nebe mak Luta Hamutuk hetan katak, tamba laiha linha koordenasaun no komunikasaun nebe mak efektivu entre governu sentral no distrital ba iha suco no aldeia difikulta sira hodi halo konsultasaun bainhira halo planeamento suco nian.

Luta Hamutuk ejiji atensaun makaas ba guverno, atu hadia linha koordenasaun no komunikasaun husi sentral ba areia rurais, ajuda mos kapasita lider lokal sira bainhira atu halo planeamentu tuir objetivo lolos husi PDL nian. Tamba planeamentu projeto nebe mak propoin husi suco barak mak la-passa tamba planu barak mak la-kondis ho montante orsamentu PDL nebe mak alokadu. Nune tuir lolos iha prosesu planeamentu hodi deside prioridades iha suco presiza iha akompanhamento tekniku husi Ministério Administrasaun Estatal e Ordenamento Território (MAEOT) para halo konsultasaun nune-mos bele sai meus hodi kapasita lider lokal sira.

2.  Implementasaun PDL indika seidauk iha partisipasaun maximu husi komunidade.
Iha prosesu diskuasun nebe halao iha suco rua ne’e, indika katak implementasaun Progama Dezenvolvimentu Lokal (PDL) durante ne’e ladun la’o ho transparante no ladun iha partisipasaun maximu husi komunidade hodi deside sira nia prioridades rasik. Tamba prioridades nebe mak durante ne’e deside la-refleta nesesidade  no prioridades lolos mak komunidade hakarak. Tamba-ne’e sira ladun iha partisipasaun bainhira kontrator sira implementa projeto. Lia hirak ne’e hato’o husi juventude sira iha Suco Leurai katak, bainhira kontrator halo be’e dalan no halo kontrusaun ba ponte ki’ik iha fatin refere. projeto ne’e parado tiha ona no laiha kontinuasaun, sira lahatene tambasa mak paradu. Tuir sira katak, projeto lolos seidauk remata tamba hare’e ba baleta mak ke’e-ona seidauk hada fatuk no simente. Sira mos lahatene klaru konaba montante osan projeto nian, tamba autoridade lokal no komunidade sira la-informadu nomos akontese tamba kontrator la-hari’i kuadro projeto.

Relasiona ho kazu ida ne’e, Luta Hamutuk husu ba MAEOT no Ministério Infrastruktura hodi Fo nia atensaun makaas ba realidade ida ne’e, presiza haruka komisaun ida hodi halo evaluasaun no investigasaun ba projeto konstrusaun baleta no ponte iha Suco Leurai. Tamba agora dadaun baleta balun komesa at fila-fali, nomos komunidade sira la-satisfas ho kontrator ne’e. Husu mos ba Ministério Infrastruktura, atu aviza makaas ba kontrator sira katak antes implementa projeto, tenke informa uluk ba autoridades lokal sira nomos hari’i kuadru projeto nune sira bele tau-matan nomos kontribui ba implementasaun do projeto.

3.  Sistema aprovizionamento PDL seidauk diak no povu ejiji atu implementa rasik projeto PDL.
Relasiona ho aprovizionamento projeitu PDL, komunidades sira mos ejije ba governu atu hadiak sistema aprovizionamentu. Sira ladun hetan informasaun diak prosesu tenderizasaun, nomos kontrator mak manan projeto PDL bainhira implementa projeto barak mak laiha kualidade. Tamba-ne’e komunidade sira iha Suco Leurai no Madabeno husu atu orsamentu projeto ne’e entrega deit ba suco mak implementa rasik. Tamba realidade hatudu katak projeitu balun nebe mak implementa husi suco, iha duni kualidade no ema barak mak partisipa hodi servisu, do que kontrator mak implementa. Tamba kontrator sira fo servisu deit ema oituan. Komunidade kontra sistema ne’e, tamba orsamentu PDL ne’e sei habokur deit kontrator sira no osan labele sirkula iha suco laran. Komunidades no lider lokal sira mos ajiji makaas ba governu atu aumenta orsamentu ba PDL tamba orsamentu nebe mak aloka ba PDL durante ne’e kiik liu no la-responde prioridades iha suco.

Liu husi community breifing ne’e, komunidade rekomenda ba governu atu aumenta tan orsamentu ba programa PDL atu nune bele responde duni nesesidades no prioridade komunidade sira, no iha parte seluk governu mos bele atinzi duni objetivo PDL nebe deside tiha ona. Husu mos katak guverno presiza involve dereita komunidade iha prosesu kontrusaun/projeto PDL. Luta Hamutuk hare’e katak, ejijensia ida ne’e forte nomos realistiku hodi bele implementa husi MAEOT. Importante mak dezenvolve mekanismu akompanhamentu tekniku husi MAEOT bainhira autoridade no komunidade sira hakarak atu implementa rasik projeto PDL.

4. Seidauk iha mekanismu nebe diak oinsa re-informa prioridades nebe mak la-passa iha Komisaun Avaliasaun no Verifikasaun.
Iha parte seluk, sistema servisu nebe mak durante uza hodi deside prioridades mos ladun la’o afektivu, tamba proposta balun nebe mak la-passa ka la-aprova iha komisaun avaliasaun no verfikasaun, la-informa fila fali ba komunidade sira. Tamba tuir mekanismu nebe mak iha autoridade lokal sira tenke informa fila fali ba komunidade kona ba proposta nebe mak passa no la-passa.

Luta Hamutuk husu ba MAEOT hodi re-orienta chefe do suco sira, inklui administradores distrito no sub-distrito hodi halao mekanismu re-informasaun prosesu ba iha komunidade. Seidauk iha mekanismu apropriado hodi halo soasializasaun. Relasaun ho ne’e presiza orsamento nato’on ba autoridades lokal sira hodi halo mobilizasaun nomos fasilita prosesu hirak ne’e. Tamba autoridades sucos no aldeias barak mak hasoru limitasaun ba fasilidades mobiliario no apoio orsamento.

5. Presiza estabelese meus mekanismu keisa iha nível rurais.
Durante halo diskusaun, Luta Hamutuk descobre keisa bar-barak husi komunidade sobre dezenvolvimento lokal nomos sira nia partisipasaun. Sira ho antusiasmu makaas halo complaint ba Luta Hamutuk, sira ejiji ba Luta Hamutuk atu hato’o ba lideransa sira, ba guverno, Parlamento Nasional nomos ba Presidente da Republika hodi hetan konsiderasaun. Sira mos hamro’ok ho informasaun tamba durante ne’e ladun iha mekanismu ida oinsa transfere politika iha Dili ba iha areia rurais sira.

Tamba-ne’e, Luta Hamutuk husu ba guverno, liu-liu MAEOT atu estabelese mekanismu keisa iha nivel rurais. Nune povu bele hato’o sira nia keisa nomos guverno bele iha meus proprio hodi hadia prosesu dezenvolvimento local.


KEISA HUSI KOMUNIDADE
Iha prosesu diskusaun ho komunidades no lider lokal sira, Luta Hamutuk mos  konsege identifika kazu projeitu PDL balun nomos problema balun nebe mak kestiona husi komunidade sira mak hanesan:

1. Projeitu kontruksaun Valeta no Ponte (Ministerio Infrastruktura).
Iha tinan 2008 liu husi programa PDL implementa projeitu baleta no ponte iha Suco Leurai maibe projeitu ne’e konsidera failla tamba laiha kualidade. Tuir komunidade katak, projeto halo baleta ne’e tuir dezenho sei halo 20 km maibe realidade halo deit 2 km. Projeitu ne’e rasik implementa husi Diresaun Obras Publika (Ministerio Infrastruktura). Kazu ne’e rasik komunidade no autoridade suco sira halo ona protesta ba diresaun obras publika liu husi autoridade lokal nivel Distrito maibe laiha resposta no ignora tiha deit.  

2. Projeitu uma ba feto faluk (MSS).
Iha suco Leurai ministeriu solidaridade sosial hari uma 7 ba feto faluk sira, nebe tuir lolos projeitu ne’e remata iha fulan 2 nia laran, maibe realidade hatudu katak implementasaun projeitu ne’e kuaze tinan 1 ona seidauk remata. Tuir lolos, fisikamente uma hari’i hotu ona iha fulan rua-tolu kotuk ba, maske balun at fila-fali, maibe kontrator seidauk bele entrega ba feto faluk sira tamba seidauk halo inagurasaun husi guverno ba uma ne’e. Feto faluk sira iha suco Leurai kontinua hela iha uma nebe nia kondisaun at teb-tebes, satan iha tempu udan feto faluk sira terus liu tan, tamba kondisaun sira nia uma labele satan anin no udan ona.

3. Programa selu idozus (MSS).
Iha tinan 2010 nia laran iha suco Leurai ema idozus hamutuk nain ualu nulu (80) resin la-hetan sira nia direitu tamba sira nia naran la-tama iha lista nebe mak lori husi nasional. Maibe ema hirak ne’e iha tinan kotuk liu ba, hetan ona sira nia direitu maibe tansa mak iha tinan agora sira la bele simu? Tuir informasaun  katak lista (data base) nebe lori husi nasional la hanesan ho lista iha suco. Iha parte seluk iha mos idozos balun mak simu osan la kompletu, tamba tuir lolos simu USD$ 360.0 maibe realidade simu deit USD$250.0.

4. Natan barak mak abandonado nomos laiha irigasaun (MAFP).
Suco Leurai nudar suco ida nebe mak iha Natar kuaze 20 hektares maibe labele halo produsaun tamba laiha irigasaun ladiak no iha hand tractor ida deit hodi fila-rai, sira ejiji hodi aumenta trator no halo irigasaun ba natar sira mak abandonado. Autoridades local no komunidade sira halo proposta dalabarak ona maibe Ministerio Agrikultura (MAFP) laiha resposta to’o agora. Sira mos kestiona makaas konaba promesa nebe mak halo husi Ministeriu Agrikultura katak, komunidade sira bele halo relatoriu hodi hetan kombustivel gratuitu husi MAFP maibe durante ne’e sira la hetan komustivel nebe mak prometivu husi MAFP rasik. Nune komunidade rasik mak hola kombustivel hodi tau ba iha hand tractor ida mak sira iha agora dadaun.


CONCLUSAUN
Husi Rezutladu peskiza nomos aktividade briefing durante loron 2 iha Distrito Aileu nebe halo husi ekipa Luta Hamutuk kolabora ho world Bank, hatudu katak implementasaun PDL iha nivel suco la-susesu (falha) tamba la-konsege atinzi objetivo tolu nebe mak mensiona iha matadalan PDL nian. Indikador ne’e bele justifika, tamba maske iha tinan 5 ona governu ne’e implementa projeitu pilotu PDL maibe lider lokal sira seidauk iha kapasidade natoon atu halo planeamentu ba sira nia dezenvolvimentu suco. Nune-mos MAEOT rasik seidauk dezenvolve mekanismu diak oinsa hasae kapasidade local, halo akompanhamento tekniku, estabelese meus keisa iha nivel suco to’o aldeia, nomos mekanismu kontrollu sei fraku teb-tebes. Nune prejudika kualidade projeto PDL nian.

Projeitu PDL seidauk hatudu mudansa signifikadu atu loke campo de trabalho nomos hamenus kiak iha areia rurais. Tamba durante prosesu implementasaun projeto PDL, partisipasaun komunidade sei minimu liu, intermus atu hetan servisu nomos sirkulasaun osan iha fatin refere. Parte seluk mak seidauk iha partisiapasaun maximu komunidade iha planeamentu nomos kontrollu.  Tamba, dala barak projeitu PDL ne’e implementa husi kontrator sira no trabalhador  sira mai husi kontrator nia ema, nune orsamentu mak tuir lolos hela iha suco tenke fila-fali ba iha kapital Dili no rai liur.

Mak ne’e deit, ba ita hotu nia atensaun no kolaborasaun, la haluha Luta Hamutuk hato’o obrigado wain.


Dili: 12 de Outubro de 2010


Mericio Akara
Direitor Luta Hamutuk
Timor Leste
by
Dirigente Madia KABLAKIHUN.
dw

Tidak ada komentar:

Posting Komentar