Rabu, 25 Juli 2012

ONG Luta Hamutuk (LH) lakonkorda planu sosa kareta foun ba membru Parlamentu foun


Jornal Timor Post - Tersa-Feira, 24 Jullu 2012
(Timor Hau nia doben)

ONG Luta Hamutuk (LH) lakonkorda planu sosa kareta foun ba membru Parlamentu foun, tanba kondisaun kareta ne’ebe deputadu tuan sira uza sei diak no bele uza hela ba halo serviso.

Tuir Diretur LH, Mericio Akara katak kareta pazero ne’ebe membru Parlamentu tuan sira uza, foin maka tinan lima no nia kondisaun sei diak, tanba sa mak tenki hasai tan osan 2 Miloens hodi sosa tan kareta foun.

“Ami la konkorda tamba kareta sira ne’e sei diak, nusa mak la mantein buat ne’ebe maka iha? Ami laos la hataan PN labele iha kareta, maibe enkuantu kada tinan lima ita sosa kareta foun ne’e, ita gasta osan povu nia arbiru de’it,” nia tenik ba Timor Post iha nia knar fatin, Farol (23/7).

Nia mos hatutan tan,” kareta ida nia folin bele fo bolsu estudu ba ema kiak nain rua nolu para ba eskola iha Universidade, iha rai laran no rai liur, agora imazina took, kareta 65, ne’e osan hira ona? Nusa la fo bolsu estudu ba ema kiak nia oan sira hodi ba estuda,” dehan Akara.

Akara mos hateten, kareta Pazero ne’ebe deputadu sira uza ne’e, kuandu sira kuidadu didiak minim liu bele uza tinan 10.

Nune’e mos, LH Mos lakonkorda ho planu Governu halo lelaun ba kareta tuan, tanba, ne’e hanesan manobra ida atu fahe kareta ba malu, tanba iha lelaun ne’e membru parlamentu tuan sira mak sei iha prioridade.

“Ami lakonkorda planu halo lelaun ne’e, tanba orsida membru parlamentu Nasional tuan sira mak sei hetan fali, tamba prioridade fob a sira, ida ne’e ita konsidera fahe kareta ba malu, Politika Parlamentu anterior nia mos la dun diak, sira halo finzi dudu prosesu ne’e para halo planu hola kareta foun para sira mak hetan asesu ba kareta tuan,” Akara esklarese.

Selasa, 24 Juli 2012

"Governu Kontinua repete Faillansu tinan kotuk konaba Implementasaun Projectu PDD"

Dezenvolvimentu Infrastruktura baziku iha tinan 2012, ne'ebe hala'o iha distritu hanesan: Distritu Lautem, Liquisa no mos Bobonaro, liu-liu ba iha seitor Edukasuan, Saude no Estrada, (Projectu hirak ne'e nudar projectu implementa PDL, PDD I & II), Implementasaun projectu ne'e hodi dezenvolve infrastruktura iha base. Maibe realidade hatudu katak, implementasaun projectu sira ne'e iha faillansu boot iha Governasaun AMP nian. Iha loron 24-07-2012, Mericio AKARA (Director Institusaun Luta Hamutuk) hateten, iha nia servisu fatin. 

Tuir Mericio AKARA, hateten katak: Alokasaun orsamentu ba Projectu PDD la iha base de estudu tekniku, kuaze projectu mak hetan Aprovasaun husi Parlamentu Nasional la bazeia ba estudu ruma, la iha desenho tekniku ruma. Parlamentu Nasional hanesan taka matan aprova deit, realidade ida ne'e rezulta nia implementasaun ba projectu sira ne'e la tuir planu mak iha. Tanba ne'e projectu balun tenke kansela no la bele implementa tanba orsamentu ne'ebe mak aloka lato'o/la sufisiente ba kompania/kontraktor sira hodi implementa projectu ne'e. Director Mericio AKARA mos hato'o kazu balun mak hanesan: Hanesan Konstrusaun projectu Eskola ETP 1158, iha sub distritu Lospalos kanseladu tanba orsamentu mak aloka hodi finansia projectu ne'e ho montante orsamentu rihun US$ 150 (tuir dadus verifikasaun ADN) katak la sufisiente atu implementa projectu ne'e/la tuir nesesidade projectu iha terenu


Mericio AKARA, mos hato'o katak: prosesu implementasaun PDD ne'e, seidauk bele reflekta objectivu husi PDD ne'e rasik, implementasaun PDD ne'e rasik seidauk bele responde politika PDD, tanba la konsege prepara/kapasita Lider Local sira hodi simu Desentralisasaun (Camara Municipiu), tanba realidade ba implementasaun PDD ne'e la fo poder ba lider local (Administrador sira) ne'ebe nudar Chefe Komisaun Dezenvolvimentu Desentralisadu (KDD) atu partisipa iha prosesu planeamentu projectu ba PDD ne'e.

"Governu no mos kompania/kontrator sira seidauk garante Transparensia no Akuntabilidade iha prosesu implementasaun PDD ne'e. Maske projectu PDD balun hahu implementa ona, maibe Kompania/Kontraktor sira informa ba povu konaba Valor orsamentu nebe mak aloka ona ba projectu sira ne'e, Kompania/Kontraktor sira ne'e mos la tau kuadro informasaun projectu", Exemplu: Implementasaun projectu Rehabilitasaun Estrada ne'ebe mak liga entre Sub distritu Lospalos ba Sub distritu TUTUALA, ne'ebe implementa husi Kompania/kontraktor MIGUEL GROUP. Implementasaun projectu ne'e la iha transparensia tanba kompania/kontraktor ne'e tanba sira la tau kuadro projectu, la involve povu/komunidade, autoridade local sira hodi kontrolu no atu husu akuntabilidade ba implementasaun projectu ne'e.


Mericio AKARA, konsidera "implementasaun projectu PDD durante ne'e, projectu barak mak la reflekta nesesidade povu/komunidade nian, porexemplu: Implementasaun PDD iha Distritu Bobonaro, liu-liu iha Suku Meligo, komunidade presiza Be mos, Estrada, Edukasuan (liu-liu hadia sira nia kondisaun eskola ne'ebe mak at bebeik ona ne'e) no hadia Irigasaun hodi nune'e bele hamoris sira nia produsaun ba hare, atu nune'e komunidade sira labele falta aihan"


Turi Mericio AKARA "Governu AMP durante nia ukun ne'e haluha hodi kontrola implementasuan projectu sira ne'e, tanba durante ne'e Governante sira, Liu-liu Ministru sira gasta sira nia tempu barak liu hodi halo politika atu haforsa sira nia Partidu/regime, hanoin deit oinsa hariku an no haluha povu nia moris. 

Kablakihu by: Wd
























































































































Kamis, 12 Juli 2012

Liafuan Inspirasaun Mericio AKARA

Dili,
09/07/2012
Wd

"Atu promove Institusaun ne'ebe mak forte, ita tenke harii sistema mak diak,  hadia sistema manajementu  ne'ebe mak diak liu. Ita tenke iha esperansa no korajen  hodi aprende diak liu tan husi agora, no ita tenke konsiente nafatin hodi hadia ita nia frakeza, iha korajen hodi hadia kolega/parseiru seluk  nia frakeza, hodi nune'e ita bele la'o diak, ita bele hetan ita nia mehi ba Transparensia no akuntabilidade iha ita nia RAI TIMOR-LESTE----AKARA" 



"Institusaun ne'ebe mak ita harii, ita servisu ba maske Institusaun ne'e diak ka ladiak ne'e ita  nian. Tanba ne'e ita konsiente nafatin iha espiritu solidaridade nafatin ho ita nia parseiru servisu sira hotu, hodi nune'e  Institusaun bele forte nafatin, tanba Institusaun ne'e rasik depende ba nia Divisaun no divisaun ne'e depende ba ema mak servisu, tanba ne'e ita iha dever tenke hadia sistema manajementu ne'ebe mak diak, hodi nune'e ema hotu bele kolabora ho diak ----AKARA"


Rabu, 20 Juni 2012

Hari Ulang Tahun Luta Hamutuk Yang ke 8

Kablakihun, 20-06-2012 
Wd

Hari ini, Luta Hamutuk Institute akan merayakan Ulang Tahunnya yang ke 8. 

"Jika Manusia, dia masih anak-anak, baru berumur 8 tahun! Karena itulah, masih terlalu sedikit kontribusinya untuk kemajuan Timor Leste. Namun baiknya, semangatnya tak pernah pudar untuk terus berkarya-semampunya. Yakin bahwa, akan terus berjalan, "Aku mau hidup 1000 tahun lagi", Chairil Anwar. 


Minggu, 17 Juni 2012

Lia Fuan Inspirasaun AKARA


Dili, 10-02-2012
Kablakihun,  dW

Hakarak ka lakoi iha Era Globalisasaun ida ne’e (zaman global ida ne’e) ita tenke loke an, loke ita nia hanoin hodi nune’e ita bele la'o ba oin (Presiza hametin parseria barak) se lae, ita moris stagna hela deit.

Lideransa mak: Tenke diak iha Atetude, hanoin dook ho visaun naruk. Se diak, ita tenke diak liu, mas kuandu ema balun lakoi ko'opera ho ita lalika, lalika preokupa ho nia (diak liu tan labele ataka demais nia mos)

Se hakarak institusaun atu la'o ho diak, ita tenke tau ketak ita/individu nia hanoin ho institusaun nia hakarak, para labele hafoer institusaun nia naran. Se fo kritika tenke ho kritika intelektual no tenke ho moral, ho laran mos ===== {M. J "AKARA"} 

Kamis, 31 Mei 2012

Liafuan Inspirasaun "AKARA"

Kablakihun. Intervista iha Radio Maubere (30-05-2012 )
Valor importante husi ukun rasik aan mak, brani foti desizaun ba nia An rasik---"Mericio Akara"


Jumat, 18 Mei 2012

Estudu Impaktu Distribuisaun Traktor ba ekonomia no Sosial agrukultur natar iha Distritu Bobonaro, Sub Distritu Maliana



"Tuir resultado peskiza iha Livru ne hatudu katak, komunidade no agrikultor sira seidauk hetan  benefisiu husi politika distributor traktor ne rasik. Komunidade iha suku hirak nebe mak mensiona iha Livru ida ne, sei moris iha linha pobreza nia okos, ai-han sei menus, kondisaun saude sei problema, governu sentral sei importa nafatin fos husi Thailandia no Vietnam hodi mai distribui iha rai laran no em jeral ekonomia komunidade, liu-liu iha seitor agrikultura sei dauk dezenvolve ho diak. ne duni, ita bele dehan katak, distribuisaun traktor la dauk fo impaktu positivu barak ba iha seitor sosio ekonomiku komundiade sira nian. Ne'e hatudu katak, iha failansu husi politika distribuisaun traktor nebe mak governu rasik implementa. problema no failansu hirak ne'e ita bele haree kompletu iha relatoriu peskiza iha livru ne"   Mericio Akara, Directur Luta Hamutuk 




Luta Hamutuk sei produs Livru Peskiza ne'e iha fulan Maio 2012 ne'e  nian laran.