Rabu, 28 Maret 2012

LUTA HAMUTUK "KONSIDERA GOVERNU HALO KRIME"

Kablakihun,   Jornal Diario Nasional loron 
dili; 27/03/2012
dW

Instituisaun Luta Hamutuk ne’ebe mak durante ne’e hala'o advokasia no monitoring ba justisa ekonomia iha rai laran, konsidera Governu halo krime, tanba fos 2010 fahe fali iha 2012


"Mericio Akara" hateten, hahalok ne’e "Krime kontra sistema Finanseiru" tanba  LOHIN POVU  no SUBAR FOS ba PUBLIKU. “Iha tempu ne’ebe mak povu sente presija liu fos, Governu dehan fos laiha ona. Mais agora besik eleisaun no iha tinan 2012 tiha ona mak Governu foin hasai fos tinan 2010 nian, hodi fahe ba povu”, hateten Director Luta Hamutuk Mericio Akara ba jornal Nacional Diario iha nia servisu fatin Palapaço Dili Segunda (26/03) wainhira husu nia komentario kona ba politika Governu fahe fos ba benefisiariu sira iha Dili. 


Antes ne’e Xefi Suku Bemori "Afonso da Cruz" husi Sub-distritu Nain Feto hateten katak, fos ne’ebe benefisiariu sira simu ne’e la’os fos tinan 2012 nian, maibe tinan 2010 nian hodi ba fahe ba feto faluk no oan kiak sira, no ba sira ne’ebe mak kbi’it la to’o hodi sustenta sira nia familia. 

Alende ne’e benefisiariu sira balun mos hato’o sira nia lamentasaun katak, politika governu fahe fos ba sira ne’e parte ida atu ajuda duni sira, maibe iha parte seluk mos hatoman sira hodi sai dependensia ba Governu. 

“Ba hau ("Gaspar Afonso, iha Sub-distrito Nain Feto Sabado 24/03...readsimu fos ne’e benefisiu hotu, maibe ba ami ne’ebe mak ho difisiente ami sente ida ne’e ladun diak mai ami, ami sente duni hetan atensaun husi Governu maibe iha parte ida mos ba ami katak ida ne’e membiasakan (hatoman) ami hodi hein husu ajuda direitamente, maibe tuir lolos ami sira ne’e bele hetan formasaun ida ne’ebe maka ami bele buka rasik. Se Governu hatoman ida hanesan ne’e ema ne’ebe maka tuir ona formasaun bele buka moris, sira ne'e mos hakarak hein para Governu fo deit”.  

Tuir observasaun Jornalista Jornal Nacional Diario iha terenu nota katak, maske fos sira ne’e Governu dehan atu fahe ba ema ne’ebe kbiit la’ek, maibe realidade iha terenu nota katak la’os deit benefisiarius kbiit laek mesak mak simu. Maibe povu babain mos simu hotu fos kuandu hatudu kartaun eleitoral. 

Husi sorin seluk Director Luta Hamutuk "Maricio Akara" dehan, ho pilitika Governu nian ne’e bele hamosu interpretasaun oi-oin no ema bele valoriza katak atu buka simpatia no buka votus. “Tanba dadaun ne’e besik ona eleisaun, entaun komesa iha aprosimasaun oi-oin, hasai fos hodi fahe ka distribui ba povu. Komesa hadia dalan iha fatin hotu-hotu. Ida ne’e bele hamosu analiza balun no ema nia interpretasaun katak bainhira besik eleisaun ema hotu buka simpatia ne’ebe nia kontestu para hetan votus. Hau hanoin analiza sira hanesan ne’e normal tanba ne’e derepenti realidade ne’e sai oin seluk”. 

Ho ida ne’e "Mericio Akara" kestiona katak, iha tempu ne’ebe mak povu sente presija fos no ajuda husi Governu, Governu dehan osan laiha, fos hotu tiha ona. “Nusa mak fahe fos ne’e la’os uluk kedas, maibe foin mak fahe? Afinal iha tinan kotuk ne’e folin fos sae. Dala barak liu povu no sosiedade sira kestiona maibe agora derepenti deit fasil. Ami nia hanoin festa demokrasia ne’e diak liu lao ho murni labele iha money politika, labele uza sasan Governu para buka simpatia ou votus. Por ezemplu, fahe sasan, fahe fos. Lolos ne’e, ema bolu money politik, uza osan para manan poder”. 

"Mericio Akara" argumenta Atu sai lider ida ne’ebe diak no sai responsabilidade ba nasaun no povu, ida poder povu mak sei hatudu no fo se mak bele atu lori poder ida ne’e. Eleisaun nu’udar tempu avaliasaun jeral ba povu atu hili nafatin ou hili seluk. Eleisaun nu’udar prosesu natureza ida tanba sentimentu povu atu hili lideransa foun. Fahe sasan hanesan mos sosa poder, ida ne’e ladun eduka povu. Ne’ebe indikasaun katak buat hotu resolve ho osan ne’ebe loron ruma osan laiha ita foti osan estadu hodi hola votus i ida ne’e hakanek prosesu demokrasia ba oin”. 

Ho ida ne’e Mericio Akara husu ba instituisaun relevante Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ), Procurador Jeral da Republika (PJR), no Inspektur Jeral tenke halo investigasaun. 

“Institutisaun hirak ne’ebe iha por izemplu PDHJ, KAK, Inspektur Jeral no Prokurador Jeral hirak ne’e tenke iha pro aktivu para halo investigasaun no halo cek ba osan ne’ebe aloka atu sosa fos iha 2010 nusa mak fos ne’e fahe fali iha 2012. ida ne’e nudar responsavel ba departamentu ne’ebe relevante, sosiedade civil hahu kestiona tanba sa mak uluk la fahe I agora derepenti iha fali no tanba sa mak tempu eleisaun fos komesa iha fali. Ida ne’e nu’dar kebohongan publik”, katak Mericio Akara

Kona ba kestaun ne’e Mericio Akara mos sujere, alende PDHJ, KAK no Procurador Jeral, Primeiro Ministro nu’udar Sefi do Guvernu iha poder boot atu fo sansaun ba departamentu hirak ne’ebe la’o la tuir lei ne’ebe iha......by; Ina 



      

Minggu, 25 Maret 2012

PROMOTING SOCIAL ACCOUNTABILTY MECHANISM IN EXTRACTIVE INDUSTRY DEVELOPMENT IN TIMOR LESTE


Despite the fact that Timor Leste has an abundant supply of oil and gas revenues, its citizens are among the world’s poorest. Since independence in 2002, limited progress has been made on the country’s twin objectives of economic growth and poverty reduction in the framework of the Millennium Development Goals. Timor Leste has a low life expectancy, high illiteracy and widespread food insecurity. Revenues for reconstruction are still urgently needed today but Governments’ efforts to provide transparent and accountable service delivery have not been satisfactory.

Luta Hamutuk Institute as a CSO member in Timor Leste has an initiative to contribute and to participate in National Development process. At the same time Luta Hamutuk believe that participatory development which based on transparency and accountability values can be a key to achieve country’s twin objectives of economic growth and poverty reduction in the framework of the Millennium Development Goals. Based on this point of view, Luta Hamutuk Institute has a very good cooperation with RWI in promoting Oil Transparency by using EITI and Social accountability mechanism in order to guaranty transparency in revenue collection as well as guaranty accountability in revenue expenditure. 

In order to engage more civil society members and community leaders’ participation in promoting accountability in Extractive Industry sector, Luta Hamutuk has cooperation with ANSA which facilitated by RWI, has organized a workshop during 3 days in Dili, Timor Leste. The workshop was held on 27-29 March, and discussed some topics as bellow:
  1. Discussing about how to use Community Score Card (CSC) and Community Report Card (CRC) in doing advocacy towards Oil Companies and the Government as well as monitoring local content projects in EI sector.
  2. Sharing information and experiences on Social Accountability approach in Indonesia, Cambodia, and Philippine.

Resource Person and Participant:
During three day workshop there were 2 resources person from ANSA-Philippine, 1 resource person from RWI and 2 resources person from Luta Hamutuk Institute. The participant comes from 3 components as identified by Luta Hamutuk as a target groups:
  1. Luta Hamutuk’s focal point and local authority representatives from Aileu District-Timor Leste.
  2. Representative from local NGO in Dili
  3. Representative from University Student group in Dili
Quick result has been evaluated:
1.      Participants are now has skills in how to use Community Score Card and Community report card (CRC), as they promised to use in their future monitoring activities.
2.      Participant are now has a basic knowledge on how social accountability mechanism can really works in other country like Indonesia and Philippine. 
3.      Participants are now has sufficient information on revenue collection from oil and gas in Timor Leste and understand on how government and Oil Company implementing local content projects in Aileu district and other districts in Timor Leste.     
By; Luta Hamutuk                                                       

Jumat, 02 Maret 2012

Lia fuan Inspirasaun konaba "SERVISU KOLEKTIVISMU" husi "Mericio AKARA"

Kablakihun.blogspot.com
Dili,  palapaso; 01-03-2012
16:00HTL
nW
"Ita tenke iha konsiente nafatin ho ita nia Institusaun ne'e , katak ita diferensia ho sira seluk, institusaun seluk, sira balun konsidera hanesan projetu deit. Ita labele hanoin hanesan ne'e, ita tenke sente katak institusaun ne'e ita nian duni ho ida ne'e ita bele kontribui ba ita nia institusaun no kontribui ba ita nia nasaun ho diak"

"Ita mak funda institusaun ne'e i ita mak tenke responsabiliza, ida ne'e mak prinsipiu husi servisu kolektivismu. Tanba ne'e, ita hotu nia  kontribusaun maske kiik maibe ita tenke kontente no respeita ita nia kontribusaun ne'e. Kontibui nafatin ba institusaun nia diak no kontente ho ita nia esforsu ne'e" 

"Dala ruma ita kritika malu, hakilar malu ne'e entre ita deit; Mas kuando ba ema seluk ita ulun la sudur oituan mos lae,  tanba ne'e ita tenke rona malu nafatin maske iha diferensia. Lalika tauk atu koalia hodi hato'o ita nia  razaun, ita tenke defende ita nia razaun ne'e to'o manan ida ne'e mak DISIPLINA"   


Minggu, 26 Februari 2012

Lia Fuan Inspirasaun "Mericio AKARA"

Diak liu halo saida mak ita bele halo. lalika obriga no halo liu ita nia kbi'it. ida ne'e mak ita. lebih baik melakukan sesuatu yang bisa kita lakukan. jangan memaksa atau melebihi batas kemampuan kita. itulah kita. Tenik: Mericio AKARA 

Jumat, 24 Februari 2012

Lia Fuan Inspirasaun MERICIO AKARA

 “...Timor oan ho nia matenek rasik,.... maske foin ukun an... Ho fiar metin ba ita nia Pratika rasik, ita sei Kontinua no Realiza ita nia Mehi, By AKARA 

Selasa, 14 Februari 2012

Directur Luta Hamutuk partisipa Inkontru Board EITI iha Sussex-London


Kablakihun; 14-02-2012
dW

Directur Luta Hamutuk (Mericio AKARA), nudar representante Sosiedade Civil iha MSWG EITI-Timor Leste no mos nudar Membru Board EITI International,  iha fulan Janeiru  hala’o sosializasaun EITI ba iha regiaun Asia pacific no – iha loron 14 to’o loron 16 fulan Fevereiru 2012 ne'e partisipa iha Inkontru Board EITI International, iha Sussex-London 

Inkontru Board EITI Internasional, ne’e nudar Roundtable  diskusaun ne’ebe atu deskute strategia EITI. Inkontru ida ne’e hetan presenza husi stakeholders sira mak hanesan: Institusaun finanseira Internasional, Komapania Minarai no gas Internasional, Institusaun bilateral Internasional no mos representante Sosiedade Civil husi kada regiaun nebe mak duranten ne’e fo supporta tenkniku ba prosesu EITI iha nivel Internasional

Roundtable Diskusaun  ne’e fahe ba sesaun tolu; Ba sesaun primeiru nian:  konab oinsa asistensia teknikal EITI nian. Sesaun Segundo nian mak: oinsa hasae no offerese/ketrsediaan dadus/data EITI nain, no ba sesaun terseiru nian sei kolaia konaba oisa halao treinamentu EITI ho diak.  Inkontru ne’e sei hametin diak liu tan relasaun entre stakeholders MSWG EITI.  Nudar Reprejetante husi Sosiedade sivil ne’ebe partisipa iha inkontru EITI ne’e sei fo influensia maka’as ba membru board sira seluk hodi konsidera nafatin papel sosiedade Civil nian iha EITI, tamba bele hateten oinsa servisu hamutuk entre Governu no industria sira. 
                                       by; dw

Kamis, 09 Februari 2012

“Mericio Akara: Enkontru ITI Relasaun TL Metin Ba Beibeik”

Timorhauniadoben.blogspot.com
Quinta-feira, 9 de Fevereiro de 2012


Notisia Husi TVTL - Kuarta kalan, 08 Fevereiru 2012

Reprejetante husi Sosiedade sivil ne’ebe partisipa iha inkontru ITI iha Papua Nugini no Hila salamo fo influensia maka’as ba komunidade iha rai refere, tamba bele hateten oinsa servisu hamutuk entre Governu no industria sira, tamba durante ne’e sosiedade sivil iha nasaun 2 ne’e laiha koperasaun diak ho entidade sira seluk.

Reprejetante Sosiedade Sivil Mericio Akara hateten, iha koperasaun diak ho Governu Timor-Leste ho industria sira hodi pomove politika transparansia, akontablidade iha nasaun laran, ne’ebe iha riku konaba mina no gas.

“Kolabora diak ho entidade 2 mak Governu ho industria para ita bele promove transparansia, promove kontabilidade, iha nasaun ne’ebe riku mina no gas, hanesan sosiedade sivil, ami iha komitmentu no kolabora ho entidade 2 ne’e hodi buka solusan ba problema ne’e,” katak Mericio Akara.

Vizita trabalho ekipa Timor-Leste ba nasaun 2 ne’e, hanesan oportunidade diak ba sosiedade sivil Timor-Leste hodi kria relasaun metin liu tan iha Asia Fasfifiku, tamba durante ne’e Timor-Leste la dun iha ligasaun forte entre sosiedade sivil, tamba ne’e sira husu atu Timor-Leste kontinua tau atensaun ba sira nia esforsu hodi bele sai nu’udar memebrus iha ITI.