Kamis, 02 Februari 2012

Luta Hamutuk Sai Orador ba Workshop EITI iha PNG no Salomon Island

Kablakihun
Timor Post, 01-02-2012

Dili, "Directur ONG Luta Hamutuk (LH) Mericio AKARAreprejenta  Sosiedade Civil Timor Leste sai orador iha workshop Extractive Industri Transparency Initiative (EITI) iha Papua Nova Guinea (PNG)  no Salomon Islan,  workshop ne'e hahu iha loron 26 Janeiru to'o 03/02/2012  

Diretur Ezekutivu  Luta Hamutuk, Mericio Akara hatete presenza Luta Hamutuk  Institute  iha treinamentu ne'e nudar orador internasional, representa sosiedade civil Timor Leste ne'ebe hetan konvite husi Word Bank iha Salomon Island no Papua Nova Guinea (PNG). Atu fahe esperensia Luta Hamutuk no mos esperensia Sosiedade Civil Timor Leste bainhira partisipa iha Multi stakeholders Working Group (MSWG) EITI. No oinsa Luta Hamutuk no Sosiedade Civil sira seluk halo monitoramentu ba EITI iha Timor Leste.

Mericio AKARA dehan, partisipasaun Luta Hamutuk sai fasilitator iha prosesu treinamentu refere hodi fo hanoin atu promove transparensia no akuntabilidade iha industria minarai no gas nian ba  nivel Regional no mos iha nivel Internasional. Atu promove transparensia no akuntabilidade iha industria minarai no gas nia nudar programa prioridade Luta Hamutuk nian. 

Implementasaun EITI ne'e importante no presiza kolaborasaun husi nasaun sir anebe mak iha riku minarai no gas. Hodi hasae transparansia no akuntabilidade importante ba dezenvimentu nasional.

Luta Hamutuk hanoin EITI ne'e tools ida nebe bele akumula entidade hotu no sai prioridade hodi promove no garante transparensia no akuntabilidade iha industria minarai no gas ba nasaun sira nebe mak iha riku minarai no gas. Entaun ho treinamentu ne'e nudar fase promosaun no desiminasaun EITI iha nivel internasional. Dehan Mericio AKARA ba Timor Post iha nia edifisiu, Farol-Dili-Timor Leste.

Objectivu husi treinamentu ne'e nudar pasu primeiru hodi kompriende didiak lalaok EITI. No husi treinamentu ne'e bele kria multi stakholders (MSWG) EITI hodi hahu alkanza proses adaptasaun EITI. (Myn)



Kamis, 26 Januari 2012

Luta Hamutuk fasilita WORKSHOP EITI iha “Nasaun Papua New Guinea no Salomon Island” Loron, 26-27January no 2-3 February 2012

Kablakihun
dM
Dili, 26-01-2012


Bainhira Estado Timor Leste hato’o nia komitmentu atu adopta inisiativa EITI, Luta Hamutuk nudar sosiadade civil ida nebe suporta no involve direitamente hodi alkanza lalais prosesu implementasaun EITI iha Timor Leste. Timor Leste adopta inisiativa ne’e tanba inisiativa ne’e rasik hodi promove no alkanza transparansia iha industria extractive nian, hodi promove no garante transparensia no akuntabilidade ina industria extractive ba iha nasaun sira nebe mak riku ho rekursus naturais hanesan: Minarai no gas no mos ho mineral sira seluk. Ho razaun ne’e Luta Hamutuk partisipa no aktivu iha prosesu implementasaun EITI iha Timor Leste hodi nune’e bele garante no hasae trasparensia no akuntabilidade iha seitor industria minarai no gas iha Timor Leste, tanba transparensia no akuntabilidade nudar xave no importante hodi alkansa prosesu dezenvolvimentu nebe mak diak no sustentavel.


Ba nasaun sira nebe mak riku ho minarai no gas no mos mineral sira seluk, liu-liu ba nasaun sira iha ASIA Pacific nian, barak mak sei depende los ba rekursus naturais hanesan minarai no gas. Minarai no gas ba nasaun sira sub dezenvolvimentu hanesan iha regiaun pacific laos deit sai fontes reseitas Estado nia maibe nudar soberania ida. Tanba kuaze orsamentu ne’ebe hodi finansia prosesu dezenvolvimentu rai laran mai husi minarai no gas no sai fator determinante ba dezenvolvimentu nasional. 
Iha nasaun ASIA Pacific balun depende liu ba minarai no gas, tanba nasaun sira ne’e la iha fontes reseitas seluk nebe mak bele kontribui ba reseitas Estadu nian, dala barak osan nebe mak hetan husi minarai no gas la utilize/investe hodiak. Ho razaun ne’e, importante tebes ba utilisazaun orsamentu husi minarai no gas ho prudente/transparante no iha akuntabilidade no sustentavel hodi nune’e bele benefisia ba povu, laos ba deit grupo elite ida nia liman, ka reseitas hirak ne’e sai fali “malisan Rekursu naturais” ho nune’e importante tebes implementasaun EITI ba nasaun sira nebe mak iha riku minarai no gas, liu-liu ba nasaun sira nebe mak iha ASIA PACIFIC.
Nudar compliant country ba implementasaun EITI iha ASIA Pacific no sai pioneer ba asuntu EITI iha regiaun pacific, ho nune’e Luta Hamutuk ho inisiativa no responsabilidade hodi desimina inisiativa EITI ba iha nivel Nasional, regional-Internasional nune’e bele garantia implementasi transparensia no akuntabilidade iha industria minarai no gas nian iha nivel regional.


Prosesu desiminasuan mos nudar responsabilidade ba entidade hotu, liu-liu Multi Stakeholders Working Group. Luta Hamutuk nudar representante Sosiadade Civil nebe tur iha Multi Stakeholders Working Group Timor Leste (MSWG-Timor Leste), no mos responsabilidade husi membru board EITI Internasional, ho nune’e Directur Luta Hamutuk Institute (Mericio AKARA) nudar representa Sosiedade Civil husi ASIA PACIFIC nebe sai membru Alternate ba iha Board EITI Internasional hodi hala’o desiminasuan EITI ba iha regiaun Asia Pasific. Ho nune’e iha fulan Janeiru-Fevereiru 2012 Luta Hamutuk hetan konvida husi representante Word bank iha Nasaun Salomon Island no Papua New Guinea fasilita treinamentu EITI hodi prepara an atu bele hola parte iha implementa inisiativa EITI, ho nune’e bele promove transparensia no akuntabilidade iha seitor industria extractive nian no hases an husi malisan rekursu naturais


Treinamentu ne’e rasik hetan azuda husi representante Word Bank husi Salomon island no Papua New Guinea. Treinamentu ne’e nudar parte ida husi preparasaun ba nasaun Salomon Island no Papua New Guinea atu adopta no implementa inisiativa EITI ne’e. Objectivu husi treinamentu ne’e hanesan pasu primeiru hodi kompriende didiak lalaok EITi no oinsa partisipa iha inisiativa EITI rasik, husi treinamentu ne’e hodi kria Multi Stakeholders Working Group (MSWG) ida hodi hahu alkansa prosesu adopta ba inisiativa EITI ne’e. Treinamentu ne’e sei halao iha nasaun Salomon Island no Papua New Guene, iha loron 26-27 Januari 2012 iha Salomon Island no loron 2-3 Februari 2012 iha Papua New Guinea

Tansa Luta Hamutuk iha treinaemntu EITI iha PNG no Salomon Island



Presenza Luta Hamutuk Institute iha treinamentu ne’e nudar narasumber/oradores internasional nebe representa Sosiedade Civil Timor Leste nebe hetan konvida husi representante Word bank hsui Salomon Island dan Papua New Guinea, hodi fahe Esperesia Luta Hamutuk no mos Sosiedade Civil Timor Leste bainhira partisipa iha Multi Stakeholders Working Group (MSWG) no oinsa Luta Hamutuk no Sosiedade Civil sira seluk iha Timor Leste hala’o monitora prosesu EITI iha Timor Leste. Ho treinamentu ne’e Luta Hamutuk hodi hato’o esfosu nebe mak Luta Hamutuk halo hodi intervensaun ba prosesu implementasaun EITI ba Sosiedade Civil iha nasaun rua ne’e.


Partisipasaun Luta Hamutuk sai fasilitator iha prosesu treinamentu ne’e, ho hanoin atu promove transparensia no akuntabilidade sai asuntu prioridade iha nivel regional no mos iha nivel Internasional, promove transparensia no akuntabilidade iha seitor extractive nudar programa principal iha Luta Hamutuk. Luta Hamutuk hanoin katak EITI tolls ida nebe mak bele akumula entidades no sai prioridade hodi promove no garante prosesu transparrensia husi seitor industry extractive ba nasaun sira nebe mak riku minarai no gas. Ho treinamentu ne’e Luta Hamutuk fase promosaun no mos desiminasaun inisiativa EITI iha nivel regional no internasional, Luta Hamutuk hanoin implementasaun EITI ne’e importante no presiza iha kolaborasaun husi nasaun sira nebe mak iha riku minarai no gas hodi hasae transparensia no akuntabilidade importante ba dezenvolvimentu nasional. 


Dili, 26-01-2012

Mericio AKARA
-------------------------------



TVTL, 23-01-2012
Kablakihun
dM

Directur Institusaun Luta Hamutuk Mericio Akara, hateten katak : Populasaun distritu Covalima nebe mak partisipa iha sosialisasun Supply base/base de apoio nebe sei harii iha distritu refere iha fulan Octobru tinan 2011, iha momentu neba populasaun husu ba ekipa negosiator sira husi Sekertario Estado Rekursu Naturais (SERN), oinsa sira bele garantia ka lae konaba pipeline husi possu Greater Sunrise mak atu dada mai Timor Leste ne'e? No Ekipa Tasck Force, nebe mak hola parte iha sosialisasaun ne'e koalia, konaba garantia ka lae ba pipeline Greater Sunrise mai Timor Leste? hatan dhan Laiha Garantia pipeline greater sunrise atu dada mai Timor Leste. Notisia ne'e hasai husi TVTL iha 23-10-2012 kalan

Directur Mericio AKARA hato'o mos katak prosesu Negosiasaun atu dada Pipeline mai Timor Leste laiha mudansa no sei la susesu, ba kestaun ne’e tuir observasaun “Luta Hamutuk” (LH) hatudu katak, Governu rasik la garante atu dada Pipeline mai Timor Leste.

Afiramasaun hirak ne’e, hato’o husi Diretor Luta Hamutuk Mericio Akara wainhira hala’o konferensia imprensa iha Farol, Dili, tuir observasaun husi organizasaun ne’e rasik, durante tinan hat ona mak prosesu negosiasaun hodi dada Pipeline mai Timor Leste laiha mudansa, governu mos la garante atu dada pipeline mai Timor Leste.

“Populasaun husu, Governu garantia ka la’e? Pipeline Greater Sunrise atu mai Timor Leste, entaun husi ekipa Tasck Fotce no membru Komisi negosiasaun deklara katak, se koalia konaba garantia laiha garantia Pipeline atu mai Timor Leste, entaun ne’e la fo atensaun optimismu diak, tamba prosesu greater sunrise ne’e interese nasional” dehan Mericio Akara.

Kontratasaun entre lideransa Timor Leste, Mericio Akara husu atu esklaresa husi estadu Timor Leste, kona ba kanalizasaun rejultadu mai Timor Leste.

Dada pipeline mai Timor Leste nudar esperansa boot ba sosiedade sivil no organizasaun Luta Hamutuk tuir konsensu ne’ebe hala’o ona.

“Mericio Akara : Diak Liu Governu Husu Deskulpa Ba Povu "Ahi Kontinua Mate Lakan”

Quarta-feira, 25 de Janeiro de 2012 
Jornal INDEPENDENTE - Kuarta, 25 Janeiru 2012
timorhauniadobens.blogspot 
dM


Diretor ONG Luta Hamutuk, Mericio Akara konsidera eletrisidade ne’ebe kontinua mate-lakan iha kapital Dili sai hanesan moras boot ba governasaun Aliansa maioria Parlamentar (AMP) ne’ebe kura la hetan.

“Konaba problema eletrisidade ne’e, hanesan moras bo’ot, kroniku ona, kura lahetan,” dehan Mericio Akara iha nia kna’ar fatin, Farol, segunda (23/01.

Tuir Akara, failansu boot husi sekretariu Estadu eletrisidade ne’ebe to’o ohin seidauk konsege hadia maka ekipa tekniku ne’ebe laiha kapasidade atu zere jerador sira ne’ebe mai ho teknolojia modernu, tamba jerador ne’ebe lori mai ne’e la’os jerador baibain, jerador ne’ebe ho tekonolojia modernu ona, ema tenki iha kapasidade para maneja no halo operasaun.

“Akara hatutan,” se mesin ne’e halo moris primeiru maka ho forsa tomak la’os pursentu 100% maibe to’o deit 60% maka mesin sei la forsa,” dehan nia.

Ho failansi hirak ne’e, Akara Sujere atu Governu diak liu husu deskulpa ba publiku hafoin hala’o servisu ho neineik hodi bele fornese enerjia ho diak.

Selasa, 24 Januari 2012

“Impretismu TL Iha Futuru Sei Simu Konsekuensia”

Jornal Timor Post - Tersa, 24 Janeiru 2012
timorhauniadobenblogspot.com

Director organizasaun naun governmental Luta Hamutuk, Mericio Akara, hateten impretismu sei lori Timor Leste hetan konsekuensia iha futuru.

Relasiona ho deve ne’ebe maka Parlamentu Nasional (PN) aprova ona ho montante US$160 miloens ba governu hodi halo impretismu ne’ebe aprova ba tinan 2012 ho montante US$43,1 miloens hodi hadiak infra-estrutura liu-liu estrada, tanba sinal pozitivu husi nasaun parseiru dezenvolvimentu Japaun fo ona nia resposta katak, sei fo impertismu US$70 miloens hodi hadiak estrada.

“Osan impretismu sei iha konsekuensia ba nasaun, tamba estadu nia garantia saida mak hodi selu fali osan sira ne’ebe mak deve husi doadores,” hateten Akara, (23/01) ba jornalista sira iha edifisiu farol, Dili.

Luta Hamutuk nudar sosiedade sivil ne’ebe maka hala’o advokasia no monitoriza programa ezekusaun orsamentu no dezenvolvimentu ekonomia rai laran hateten, tuir prinsipiu konstituisaun katak, orsamentu fundu mina rai la’os selu deve.

“Impretismu orsamentu fundu mina rai la’os selu deve, orsamentu refere hodi dezenvolve nasaun, no hadiak povu nia moris, tanba ne’e, kuandu laiha fundus seluk hodi selu, konsekuensia sei mosu duni,” hateten Akara.

Luta Hamutuk Preokupa tamba, orsamentu impretismu refere, nasaun sira ne’ebe mak fo impretismu mak sei jere no maneja rasik osan, tanba ne’e pursentu husi orsamentu deve kuaze milaun rua ka tolu sei fila ba sira, tanba peritus hotu mai husi nasaun refere.

Ekipa Negosiasaun GS Hatudu Pontu Fraku “TL Iha Posiblidade Lakon Riku-Soin Iha GS”


Terça-feira, 24 de Janeiro de 2012
Timorhauniadoben.blogspot.com 


Ekipa Negosiasaun GS Hatudu Pontu Fraku “TL Iha Posiblidade Lakon Riku-Soin Iha GS”

Jornal INDEPENDENTE - Tersa, 24 Janeiru 2012
Ekipa negosiasaun Greater Sunrise (GS) husi Timor Leste hatudu sira nia pontu fraku, ne’eduni Timor leste bele iha posiblidade lakon nia riku soin iha tasi klaran, tanba kontratu ne’e sei remata iha tinan 2013.
 

Diretor Ejekutivu, Luta Hamutuk Mericio Akara hateten, dala barak negosiasaun Governu Timor Leste ho Kompania WoodSide konaba Greater Sunrise (GS) sempre hetan reasaun makaas liliu dada pipeline mai iha TL.

Maibe, dala ruma Timoroan rasik halua ona prosesu konaba kontratu durasaun negosiasaun Pipeline ho naran ‘Certain Maritime Arrangements in The Timor sea (CMATS) ne’ebe sei remata iha tinan 2013 oin mai.

Akara hatutan, kuandu konkordansia CMATS ne’e monu, maka iha posiblidade TL halo negosiasaun husi zero, ne’e duni, preokupasaun maka TL sei bele hetan nafatin 50:50 ka lae, hodi fahe riku soin tasi Timor nian ne’e.

Nia reafirma, dala barak tinan haat nia laran, Governu AMP sempre deklara katak, governu sei lori Pipeline mai TL, maibe durante tinan haat nia laran prosesu negosiasaun kona-ba dada pipeline mai TL laiha mudansa.

“Deklarasaun hirak ne’e, deklarasaun ida ne’ebe maka ho seriu ka deklarasaun ida ne’ebe ho muatan politik,” tenik Mericio Akara.

Nia hatutan, durante ekipa negosiasaun ba iha Distritu Suai, povu husu katak, garante ka lae Pipeline dada mai Timor Leste, meibe mebru Joint commition, Francisco Monteiro hataan katak, Governu laiha garante atu lori Pipeline mai Timor Leste.

Tamba ne’e mak Luta Hamutuk konsidera, instituisaun Estadu no Governu iha kontradisaun hodi foti desizaun, tanba parte ida dehan atu lori Pipeline mai TL, maibe, parte ekipa negosiasaun dehan laiha garantia.

Senin, 23 Januari 2012

Luta Hamutuk halo Revitalizasaun Estrutura Institusaun

Dili, KABLAKIHUN
23-01-2012; Jornal Independente, by : Agus dos Santos
Directur Luta Hamutuk
Organizasaun Naun governamental Luta Hamutuk foin lalais ne’e halo revitalizasaun ba strutura Institusaun ne'ebe mak iha atu hasoru dezafiu no obstaklu iha tinan 2012

Directur Luta Hamutuk "Mericio AKARA" hateten katak Luta Hamutuk nudar organizasaun nebe eziste tinan 7 ona iha Tmor Leste hodi hala'o nia knar, halo monitoramentu, peskiza, advokasia no kampaña ba asuntu transparensia iha seitor extractiva industria (Fundo Petroliferu) no alokasaun Orsamentu Geral do Estado (OGE) iha Timor Leste

Durante hala'o nia knar Luta Hamutuk konsege alkansa objective espesifiku balun nebe konsidera nudar susesu nebe la sees husi visaun no misaun Luta Hamutuk no mos lases husi kapasidade Lideransa Luta Hamutuk nian ne'ebe konsege maneija Institusaun ne'e ho diak.

Iha tina 7 nia laran ne’e institusaun ne’e iha ona nia staff Ezekutivu hamutuk nain 19 ho nia focal point hamutuk 146 nebe treinadu no prontu suporta servisu Luta Hamutuk iha distritu no suku sira iha kada Distritu, focal point sira ne'e iha distritu 13

Strutura foun Luta Hamutuk  2012
Team Advisor board :  
Rui Araujo, Tim Anderson, Rosalia Corte Real, Chandra Kirana no Rev. Fransisco M. Vasconcelos

Ekipa Team management ba tinan 2012 nian mak: 
       Directur   Luta Hamutuk          : Mericio AKARA  
       Deputy Directur                       : Joaozito Viana
       Admin & Finance manager      : Antonia Soares
       European Commission Project : Emanuel Bria
       Program Manager                    : Elio Pereira Guemarães
Haree kompletu liu