Rabu, 12 Oktober 2011

Sosiadade Sivil husu KAK Investiga Kazu Lori Osan US$ 400.000 ba Australia

Dili, 12-10-2011 Diario Nasional
kablakihun, Hs/nW  
Directur Luta Hamutuk "Mericio AKARA"Hato'o konaba Sidadaun Timor-Leste nebe lori osan Cash ho montante US$ 400.000 ba Australia ne'e katak, senhora ne'e nia halo Estado Timor-Leste moe bo'ot, tanba halo violasaun ba Lei Imigrasaun Internasional, Aat liu tan dehan senhora ne'e iha kontaktu ho Ministru balun.

"Kazu hanesan ne'e iha seitor Finansas iha mundo ne'e ema koko atu kombate "Money loundry" ne'e, tanba  ne'e estraga ema nia prosesu finansiamentu rai laran entre nasaun no bele destroe ema nia fiskal nasaun. "esplika AKARA


Komunikado Imprensa Luta Hamutuk

Dili, 12-10-2011
Kablakihun, Hs/nW

"Mericio AKARA" 
"Opiniaun Luta Hamutuk ba Proposta Orsamentu Jeral Estadu 2012" Luta Hamutuk hato’o ninia apresiasaun no opiniaun forte ba proposta orsamentu jeral estadu 2012 ne’ebe governu hato’o ona ba Parlamentu Nasional iha dia 30 Setembro 2011 ho montante estimadu despezas hamutuk US$1,763.4 mil milhões de dólar americanos, kuaze besik biliaun 2 kompara ho orsamentu tinan sivil 2011 hamutuk US$1,306 mil milhões de dólar americanos. Orsamentu tinan ne’e sae signifikadu teb-tebes no kuaze reprezenta 77% kompara iha tinan 2011 ne’e. Ho hanoin katak, orsamentu mak bo’ot no sae signifikadu tebtebes bele rezolve mos problema nasional lubuk ida ne’ebe povu infrenta no hein dala ida tan ba orsamentu ne’e ninia impaktu.

Tuir ami ninia monitoring no observasaun iha Distrito, Suco to’o Aldeias mosu preokupasaun oioin konaba orsamentu tinan 2011 nian ne’ebe povu seidauk senti nia impaktu, maske ita hotu hatene katak despeza orsamentu aumenta bo’ot kada tinan husi kedan iha 2006 no seidauk konsege rezolve problema kiak nia abut no pior liu tan mak povu maioria nia moris kiak ba beibeik iha grupu ki’ik-oan ne’ebe hatudu moris diak nia le’et. Preokupasaun no situasaun agora hatudu momos mai ita hotu katak, aihan karun no povu laiha kbi’it atu sosa, bee-mos no sanitasaun laiha, estrada nakonu ho rai rahun, transporte publiku karun, fasilidades escola barak mak falta, postu saúde barak mak la funsiona, mini merkadu barak mak la utiliza tanba laiha planu mak diak, irrigasaun ladiak no kondisaun uma povu nian mak sei do’ok husi estandarte ne’ebe espekta husi objetivu dezenvolvimentu millineu 2015 nian. Situasaun ne’e hatudu ironia, orsamentu bo’ot aloka hodi dezenvolve nasaun no povu la konsege muda situasaun defisil ne’ebe povu infrenta dadaun.

Tanba-ne’e, liu husi komunikadu da imprenssa ida ne’e, Luta Hamutuk hakarak apela no hafanu entidades estadu hotu katak, aumentu proposta orsamentu iha 2012 to’o 77% tenki sukat ona ninia impaktu dereita ba povu rai doben ne’e, tenki hadia nia kualidade exekusaun, kualidade projeto, kontrollu ne’ebe efikas, tansparante no lei tenki implementa ho rigorozu. Ita labele husik osan husi fundo minarai benefisia deit ba grupo ki’ik-oan ida no povu maioria defisil atu hetan moris diak iha ninia rai no kiak rabat rai iha ninia rikusoin minarai nia leten.

Bainhira ita hare’e progressu aumentu orsamentu husi 2006 (US$328.6 milhões de dólar) to’o 2012 ninia aumentu to’o ona liu prosentu dala lima (500%) iha tinan hitu nia laran. Tuir lolos osan bo’ot ne’e bele ona hatudu ninia implikasaun ba mudansa iha povu nia moris diak nian maibe realidade hatudu katak problema baziku nunka rezolve.

Relasiona ho proposta orsamentu jeral estadu 2012, Luta Hamutuk hakarak hato’o nia apresiasaun jeral no opiniaun forte hanesan tuir mai ne’e:

"Relatoriu exekusaun orsamentu jeral estadu nunka aprezenta metas mak governu atinzi: husu ba governu atu aprezenta relatoriu exekusaun ho ninia metas mak governu atinzi tiha ona atu nune’e ita bele hatene no akompanha mudansa ba nesesidades povu nian ba futuru".  
 
Tuir monitorizasaun ne’ebe Luta Hamutuk halo durante ne’e deskobre relatoriu exekusaun orsamentu jeral estadu sempre hatudu deit estatmentu despeza ho numeru deit, nunka iha esplikasaun metas mak atinzi, la hatudu indikadoriu no laiha sasukat ba implikasaun ba povu nia moris. 
 
Tanba-ne’e, ami husu ba governu antes hato’o proposta orsamentu foun tenki hato’o relatoriu exekusaun do orsamentu. Bainhira laiha esplikasaun orsamentu ninia metas mak atinzi defisil ba ita atu hatene progressu husi investimentu orsamentu. Ita lahatene impaktu husi osan ne’ebe mak governu uza, mudansa mak povu hetan husi investimentu no planu ba oin hodi kompleta investimentu mak halo tiha ona. No ninia implikasaun mak, tinan-tinan aloka osan barak maibe povu seidauk senti ka benefisia husi orsamentu.

"Proposta orsamentu 2012 foti liu rendimentu sustentável estimadu (RSE) 3% husi Fundo Petrolífero: iha proposta orsamentu 2012 governu foti liu RSE hamutuk kuaze US$908 milhões de dólar americanos".

Tuir RSE 3%, governu bele foti hamutuk US$665,3 milhões de dólar deit maibe sae to’o US$1,573.3 mil milhões de dólar. Ne’e hatudu katak governu la hatudu disiplina iha utulizasaun Fundo Petróleo ho prudenti no kuidadu. Timor Leste Indikasaun forte iha dependensia makaas ba iha ita nia osan minarai, kuaze 90% despeza estado mai husi Fundo Petróleo. Hodi hateten katak, indisiplina uza Fundo Petrolífero hahu kedan husi tinan 2008 to’o agora afeita dadaun ona ba iha sustentabilidade no existensia fundo ne’e rasik.

Luta Hamutuk husu ba orgaun do estado tomak katak, sei uza Fundo Petrolífero ne’e la ho kuidadu no prudenti, ita nia fundo sei mohu iha tinan 15 to’o 20 nia laran. Tanba investimentu ne’ebe halo dadaun barak mak laiha kualidade no tempu oin mai sei supa makaas liu tan kustu manutensaun ne’ebe aumenta bo’ot ba beibeik, no bele lori nasaun ne’e ba iha risku bangkrut nia laran.

"Tau as nesesidades baziku povu nian iha prioridades: proposta orsamentu 2012 la hatudu alokasaun ne’ebe mak signifikadu ba iha nesesidades baziku mak povu infrenta dadaun".

Iha tinan ida ne’e, aihan karun ba beibeik, povu falta aihan no hamlaha, bee-mos no eletrisidade hanesan prioridades importante no obrigatoriu hodi rezolve lalais iha tempu badak nia laran. Ita labele husik ona povu atu hein tan, no iha moris at ba beibeik nia laran no infrenta mal-nutrisaun, mal-higienidade no moris kiak iha ninia osan minarai ne’ebe aumenta ba beibeik no konsege besik ona US$9 mil milhões de dólar.

Estadu iha rendimentu bo’ot, maske tinan hat ne’e foti liu RSE 3%, maibe la konsege hadia ninia povu nia moris, problema nia abut nunka rezolve no halerik wain povu husik hanesan kantiga murak ba ukun nain sira.

"Montante orsamentu 2012 la reflete kapasidade governu nian: exekusan tinan 2011 hatudu katak dezenpenho governu nian sei fraku, no laiha razaun atu foti osan barak liu ba iha tinan 2012". 
 
Hare’e no analize exekusaun aktual 2011 iha fulan Outubro 2011, governu foin mak exekuta aktual osan hamutuk US$712 (55%) milhões de dólar husi total orsamentu hamutuk US$1,306 mil milhões de dólar, ne’ebe governu seidauk exekuta US$594 milhões (45%) no governu so iha tempu exekusaun efektivu hela fulan rua deit ona. Ho exekusaun ne’ebe fraku, no hetan aumentu osan bo’ot iha tinan 2012 la reflete kapasidade governu nian.

Luta Hamutuk hakarak hateten katak, aumentu osan liu 77% iha 2012 signifika atu rezolve buat bo’ot ne’ebe povu infrenta, maibe presiza reorganiza no disiplina ministeriu sira hotu nune’e bele implementa projetu estratejiku sira, servisu tenki sinerjia no integral ho ministeriu seluk atu bele atinzi espektasaun governu nian, presiza mos iha mekanismu koordenasaun ne’ebe adekuadu, koopera ho autoridades lokal iha prosesu kontrollu, loke dalan hodi bele asesu dokumentus kontratu sira no ministru sira tenki tuir duni orientasaun chefe governu nian nune’e dezenvolvimentu bele benefisia ba povu maioria.

"Luta Hamutuk rejeita planu imprestimus iha proposta orsamentu 2012 hamutuk US$33,1 milhões de dólar: laiha razaun forte governu halo imprestimus bainhira osan ne’ebe ita iha sei sufisiente atu halo dezenvolvimentu". 
 
Akompanha dezenpenho governu nian hodi exekuta osan no kualidade implementasaun sei hatudu frakeza barak, ami hanoin katak governu lalika loke tan espasu ba iha komplexidade iha jestaun orsamentu estadu nian. Ami husu atu governu bele fokus liu ita nia osan rasik nune’e povu hetan ninia benefisiu no hakmaan jestaun, inklui hadia dezenpenho governu nian.

Aumentu emprestimus ne’ebe lolos ki’ik hodi uza Fundo Petróleo ba garante imprestimus sei prejudika konsentrasaun governu nian nomos sei laiha kontrolla diak sei afeita ba iha jerasaun rohan laek, ne’ebe nasaun monu ona ba imprestimus tanba estraga sistema mak diak ba beibeik no sei afeita ba deve rohan laek. 
 

Ba atensaun ita hotu nian, ami hato’o obrigado wain!

Dili: 12 de Outubro de 2011



Mericio Akara

Direitor Luta Hamutuk

Tel: 7263783
------------------------

Sabtu, 08 Oktober 2011

Desiminasaun Segundo Relatoriu EITI

Baucau, 07-10-2011
Husi: Hs/nW-KABLAKIHUN
 
Directur Luta Hamutuk Mericio AKARA, esplika prosesu EITI 

Baucau, 07-10-2011. Directur Luta Hamutuk "Mericio AKARA" nudar representante Sosiadade sivil iha Multi Stakeholders working Group iha Extractive Industry Transparency Initiative (MSWG-EITI Timor-Leste); Hala'o deseiminasaun konaba Segundo relatoriu EITI iha Regiaun I (Lautem, Viqueque, Baucau no Manatuto).

Deseiminasaun ba Segundo Relatoriu EITI ne'e organiza husi Sekertariadu EITI Timor-Leste hamutuk Administrador Distritu Baucau. Iha prosesu Desiminasaun ne'e realiza liu husi aktividade Seminar nebe mak realiza iha loron 7-10-2011, iha salaun inkontru Administrador Distritu Baucau. Iha deseiminasaun ne'e Directur Mericio AKARA hato'o nia intervensaun ho materia "Prespectiva husi Cosiadade Sivil" ba Implementasaun EITI iha Timor Leste. Directur "Mericio AKARA" hateten katak nasaun sira mak iha riku minarai no gas, sira nia povu barak mak moris iha kiak nia okos, no moris ho konflitu hela deit; Tanba ne'e mak ita presiza iha transparensia no akuntabilidade iha prosesu oinsa halibur reseitas nebe mak hetan husi aktividades industria Petroleum nian. 
Partisipantes Seminar Desiminasaun EITI
 
Directur Mericio AKARA, mos hateten Transparensia iha Industria Petroleum ne'e importante tebes tanba ita (TLS) depende los ba rendimentu husi rekursus naturai ida ne’e. Tanba loron ruma Minari no gas sei maran, entaun ita preseiza kuidadu osan nebe mak hetan husi petroleum ne'e no utiliza hodiak para bele fo moris diak ba povu rai ida ne'e. Esperensia sira husi nasaun sira nebe mak riku ho minarai no gas la iha pontesia moris diak no dezenvolvimentu la lao, kresimentu ekonimiku la sae, nivel korupsaun mak sa’e makaas iha fatin-fatin, prosesu dezenvolvimentu humanu la lao, estabilidade politka no seguransa laiha. Buat sira ne'e akontese tanba la iha transparensia iha industria petroleum nian, dala barak Parte governu hamutuk ho Kompania minarai sira ne'e hamutuk no gasta osan nebe mak hetan husi esplorasaun ba rekursu naturais sira ne'e, no haluha tia povu nia susar. (Hs/nW)




















Selasa, 04 Oktober 2011

Dili, Timor Post. 30-09-2011 
Kablakihun

Inkapasidade MF (Ministtiriu Finansas) prejudika prosesu implementasaun Pakote Dezemvolvimentu Desentalizasaun (PDD I-PDD II ) ne'ebe selu pagamentus adiantamentu tarde ba projetu ne'ebe implementa ho valor osan U$15'000.00 ba kraik (klasitikasaun A). 

"Bazeia ba rezultadu monitorizasaun ONG Luta Hamutuk katak durante prosesu implementasaun PDD iha Distritu Lautem, nivel sub distritu, suku no aldeia, identifika hahu husi Fulan Janeiro to'o Setembru 2011 projeitu PDD balun to'o agora seidauk bele implementa tanba inkapasidade MF halo pagamanetu." 

Lia hirak ne'e hato'o husi Diretor Exekutivu ONG Luta Hamutuk, Mericio Akara ba jornalista sira iha nia servisu; fatin Farol, Kuarta (28/09). Nia hateten, tuir Prosidementu nebe determina ona iha dekretu PDD I no II to'o Fulan Setembru tenki selu ona. Maibe tanba seidauk selu lider lokal sira, maka sira laiha kapasidade orsamentu atu implententa PDD I to'o II tinan 2011 

Mericio esklarese " tuir infonnasaun ne'ebe sira hetan husi Koordenador KDD no EYAS" Diretor Financas Estatal iha Distritu Lautem, sira kestiona servisu MF ne'ebe to'o agora seidauk bele finansia projetu PDD I PDD II Ministeriu ESTAIAL hato'o ona relatoriu ba MF. To'o agora seidauk iha Pagamentu. 

Proses pagamentu ba PDDl ne'cbe tarde. Tuir Luta Hamutuk nia monitorizasaun sei fo impaktu ba prosesu implementasaun ne'ebe kompania sei la haktuir kontratu data, tanba kompania lokal sira mos infrenta orsamentu ne'ebe mak limite hodi halo projectu. 

Monitorizasaun ne'ebe ekipa Luta Hamutuk hala’o iha Distritu Lautern katak Mericio, identifika ona projetu PDD I – PDD II ne'ebe konsege implementa balu ona. Hanesan projectu ne'ebe tama iha klasifikasau B, C no D (US$ 1 5,000 to'o US$250,000). 

"Tanba projetu ne'e kompania mak implernenta. Maibe la garantia katak projectu sei lao tuir kontratu data no bele prejudika kualidade projectu- Tanba to'o agora seidauk iha pagamentus adiantamente husi MF,"' hateten Maudcio. 

Iha prosesu adjudikasaun projetu PDD, ami Luta Hamutuk mos identifika katak Komisaun Dezenvolvimentu Distritu (KDD) ne'ebe sefia husi Administrador, halo mis-intrepetasaun ba dekretu Lei No.1 8 PDD, liu-liu iha artigu 8 sobre Conflito de lnterese no halo desijaun ne'ebe mak prejudika kompania ne'ebe priense kriteria atu hetan projectu. Tuir infotmasaun husi Estatal no Agensia Dezenvolvimentu Nasionai (ADN) katak desijaun ne 'ebe KDD foti ne’e la tuir Dekretu Lei (ade/mj3) 

Senin, 03 Oktober 2011

Liafuan Inspirasaun

 Dili, 03-10-2011
kablakihun
Lideransa nebe Diak
(Atu sai Lideransa ne'ebe diak, tenke kompri nafatin nia desizaun ne'ebe mak foti ona, maske dala ruma desizaun ne'e halo parta balun la kontente no parte balun la simu dezisaun ne'e)

Kamis, 29 September 2011

MInisteriu Financas Prejudika Implementasaun PDD I & PDD II

Dili, Diario Nasional (29-09-2011)

Implementasaun PDD I & II iha nivel sub Distritu, suku to'o aldeia balun seidauk implementa, tanba Inkapasidade Ministeriu Financas nian. Tuir Monitorizasaun ONG LUTA HAMUTUK hateten hahu husi fulan Janeiro-fulan Setembru 2011 prijectu fiziku PDD balun seidauk implementa tanba jestaun projectu husi Ministeriu financas mak la diak. 

Direktur LUTA HAMUTUK "Mericio AKARA" hateten projecto PDD I & PDD II ninia pagamentu mos sai adianta tanab mos inkapasidade Ministeriu Financas nian. ba Jornalista sira iha nia servisu fatin, Farol (28-09-2011) "AKARA" hateten projectu nebe implementa husi lider komunitaria ho valor 15000 tun ba kraik (Klasifikasaun A). Maibe to'o agora seidauk implementa tanba la iha pagamentu audiantamentu (50%) 

Luta Hamutuk nota katak projecto labele implementa tanba lider komunitariu la iha kapasidade finanseiru atu implementa no depende deit ba orsamentu husi nasional (Ministeriu Financas). "AKARA" argumenta tan iha tinan 2011 Governu preve orsamentu ba PDD I & II ho objectivu politika katak : Atu sei kontribui ba kresimentu ekonomiku, loke kampo de trabalho no lori oportonidade barak ba distritu, sub distritu, suku no to'o aldeia maibe sasukat ne'e la serteja (meleset dari harapan)  

Lee kompletu iha ne'e:



Rabu, 28 September 2011

Inkapasidade Ministeriu das Financas prejudika PDD I & II

Dili, 28-09-2011
10:30 otl 

Direktur Luta Hamutuk Mericio (AKARA) hateten katak;  Bazeia ba rezultadu monitorizasaun nebe mak ekipa peskiza Luta Hamutuk hala'o iha distritu Lautem-sub distritu Lospalos, Implementasaun PDD I & II  liu-liu  iha nivel sub distritu, Suco no Aldeia (PDD I) no Projetu nivel Distritu (PDD II), Luta Hamutuk identifika katak hahu husi Janeiro ate fim do fulan Setembru 2011 projeitu PDD balun to agora sidauk bele implementa, tanba INKAPASIDADE MINISTERIU DAS FINANCAS HODI HALO JESTAUN BA PROJETU PDD (PAGAMENTUS ADIANTAMENTU TARDE). liu-liu projetu nebe implementa husi Lider Komunitariu (Kontratu Komunitariu) nebe ho valor US$15,000.00 ba kraik (klasifikasaun A). Maibe projetu to agora sidauk bele implementa tamba laiha pagamentus audiantamentu (50%). Projetu hirak ne’e labele implementa tamba lider lokal sira laiha kapasidade finanseiru atu implementa no depende deit ba prosesu orsamentu husi nasional (ministeriu das financas), to Setembru ministeriu das financas sidauk halao pagamentus tuir prosedimentu nebe determina ona iha dekretu lei PDD I & II.
 
Direktur Mericio (AKARA) hateten katak objectivu husi Projetu Dezenvolvimentu Desentralizadu I & II mak: Atu hasae no kontribui direktu ba aktividade ekonomiku no mos kontribui ba kresimentu ekonomiku, atu loke kampu de trabalho, no lori oportunidade barak ba distritu, sub-distritus, sukus no to'o aldeias.  hodi nune'e dezenvolvimentu ekonomia iha distritu lao.  Implementasaun PDD  nudar prosesu kapasitasaun ba  Lider Lokal no Emprezarius Lokal sira preparadu liu hodi partisipa iha implementasaun Desentralizasaun nebe tuir politika governu atu implementa iha tinan 2014. 

Direktur ne'e haklaken liu tan katak implementasaun PDD I hanesan kontinuasaun husi PDD tinan 2010 nebe sei implementa hosi MAEOT, maibe orsamentu ida ne’e hanesan Kapital Dezenvolvimentu. Bazeia ba dadus konaba projectu PDD I nebe mak Luta Hamutuk hasai katak; Projectu PDD I (2011) sira ne'e ho total orsamentu  hamutuk $15.5 milhoens ho projectu PDD II ho total orsamentu hamutuk $28.8 milhoens.


Bazia ba Monitoramentu nebe mak Luta Hamutuk, AKARA afirma katak Koordenador KDD no EVAS iha Distritu Lautem sira kestiona servisu Ministeriu das fiancas nebe to agora sidauk bele finansia projetu PDD I no II, kestaun nebe hanesan hato’o mos husi Diretor Financas Estatal, tamba ESTATAL hato’o ona relatoriu ba ministeriu das financas, maibe to agora sidauk iha pagamentus ba PDD iha Distritu. Prosesu pagamentus ba PDD nebe tarde ne’e, tuir Luta Hamutuk nia monitorizasaun katak sei fo impaktu ba prosesu implementasaun, nebe kompania sei lahaktuir kontratu data, tamba kompania lokal sira mos infrenta orsamentu nebe mak limitadu hodi halao projetu. 

Monitorizasaun nebe ekipa Luta Hamutuk hala'o iha distritu Lautem identifika katak projetu PDD I no II nebe konsege implementa balun ona, hanesan projeitu nebe tama iha klasifikasaun B,C no D (US$15,001 ate US$250,000) tamba projetu ne’e adjudika ba kompania mak implementa, maibe nemos la garantia katak projeitu sei lao tuir kontratu data no bele prejudika kualidade projetu, tamba to agora sidauk iha pagamentus adiantamentu husi Ministeriu das Financas.

Iha prosesu adjudikasaun projetu PDD, Luta Hamutuk mos identifika katak Komisaun Dezenvolvimentu Distritu (KDD) nebe chefia husi Administrador, halo mis-intrepretasaun ba dekretu lei No.18 PDD liu-liu iha artigu 8 sobre Conflito de Interese no halo desijaun nebe mak prejudika kompania nebe priense kriteriu atu hetan projetu. Tamba tuir informasaun Luta Hamutuk hetan husi Estatal no Agensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN) katak desijaun nebe KDD foti nee la tuir dekretu lei

PDD II (Linha Distribuisaun Eletrisidade laiha Kualidade)
Relasiona ho Implementasuan PDD II iha Distritu Lautem, Administrasaun mos tau kestaun ba tamba projetu eletrisidade ne’e nia prosesu implementasaun la liu husi KDD / Administrasaun Distritu hanesan projetu PDD II sira seluk, maibe implementa / Adjudika husi husi nivel nasiona. Nune implementasaun projetu Linha Distribuisaun Eletrisidade laiha kualidade hanesan; kompania uza Ai-rin tuan no forma ai-rian barak mak kleuk, maske nune administrasaun distritu la bele halo intervensaun tamba sira laiha konhesimentu no laiha kompetensia nebe orienta husi nasional atu halo kontrolu direita.

(Governu (linha Ministeriu) laiha kapasidade atu halo planu ba PDD.)
Tuir informasaun mak ekipa Luta Hamutuk rekoilha KDD no MAEOT katak planu projetu nebe prepara husi nasional (Projetu Linha Ministeriu) kria konfuzaun iha prosesu implementasaun iha disitritu / KDD, tamba projetu balun nebe mak planea husi nasional la haktuir ho realidade / nesesidade orsamentu mak presiza. Ne’e tamba laiha estudu nebe mak profundu (verifikasaun), laiha koordenasaun ho autoridade lokal antes halo planu orsamentu (aloka orsamentu). Konsekuensia husi prosesu mak iha projeitu balun mak tenke kansela, akontese mudansa fatin (lokasi projetu) no mudansa kontratu (la tuir alokasaun insisiu).

Relasiona ho kestaun planeamentu husi nasional, Luta Hamutuk identifika implementasaun projetu balun nebe la haktuir /diferente ho planu no orsamentu iha Livru OGE No.3 ba Distritu Lautem nebe aprovadu iha Parlamentu Nasional, mak hanesan:
Konstruksaun Edifisiu CNE Distritu Lautem (valor kontratu nebe kompania asina US$85,000.00 exede alokasaun inisiu US$80,100.00)
  1. Projetu Rehabilitasaun Bemos iha Suco Lore II – Lautem muda fali ba Suco Bauro.
  2. Planu Monumentu Sub-distritu Iliomar maibe implementa iha Sub-distritu lospalos.
  3. Planu Fura bemos iha centru viveiros permanente florestas iha Suco Parlamentu ho orsamentu US$15,000.00 (Projetu ne’e la tama iha lista projetu PDD nebe prepara husi KDD).
  4. Planu Konstruksaun Canal Irigasaun iha Wedare (Projetu nee laiha/ la tama iha lista PDD nebe prepara husi KDD)
  5. Projetu fura bemos iha Fuiloro ho alokasaun inisiu hamutuk US$15,000.00 maibe kontratu mak kompania hetan hamutuk US$30,000.00
  6. Projetu Luhan Pedet Kaben Habokur, Kabuk no Manga Vasinasaun ho valor kontratu US$142,857.15 maibe projetu ne’e laiha / la mensiona iha planu Livru OGE No.3 aprovadu.
  7. Projetu Konstruksaun uma ba Projetu prosesamentu Mina Nu’u iha Suco Bauro no Suco Mehara-Poros hetan alokasaun orsamentu nebe hanesan (US$15,000.00) maibe fatin projetu / distansia atu tula rai henek ba fatin projeitu nia kustu la hanesan, nune sei bele prejudika kualidade projetu iha fatin nebe ho distansia dok.
  8. Projetu konstruksaun Latrinas ba komunidade Lautem ho alokasaun orsamentu hamutuk US$58,640.00 kansela tamba orsamentu la sufisiente 

Direktur Luta Hamutuk Mericio AKARA; Identifika iha terenu (Distritu Lautem), indika katak iha prosesu orsamental no planeamentu ba PDD, governu laiha estudu profundu antes atu aloka orsamentu. Tamba tuir informasaun mak Luta Hamutuk hetan husi MAEOT katak Projetu konstruksaun nebe linha Ministeriu sira fornese ba MAEOT, barak mak laiha Design, BoQ no espesifikasaun teknika. Nune fo impaktu ba alokasaun orsamentu mak aprova iha Parlamentu Nasional. Bazea ba problema hirak ne’e, Luta Hamutuk fiar katak objektivu Politika governu konaba PDD sei failha no sei kria deit pontensia korupsaun no Nepotismu entre membrus governu no kompania.

(PDD Laiha Kontiudu Desentralizasaun) Hanesan ita hotu hatene katak PDD nudar politika nebe atu prepara autoridade lokal sira iha nivel distritu ba implementa desentralizasaun nebe tuir planu governu sei implementa iha tinan 2014. Maibe husi rezultadu monitoramentu nebe ekipa Luta Hamutuk halao iha Distritu Lautem identifika katak PDD nebe hahu implementa husi tinan fiscal 2010 to 2011, politika ne’e sei labele garantia kapasidade autoridade lokal sira, tamba PDD rasik la-hatudu kontiudu desentralizasaun lolos. Kestaun nee hato’o rasik husi Administrador Distritu Lautem nebe nudar koordenador KDD nebe la satisifeitu ho politika PDD. Tamba prosesu / Jestaun ba PDD sentralizadu / deside hotu husi nivel nasional no husi distritu implementa deit tuir politika husi nasional. Nune durante implementasaun PDD, Adminstrasaun distritu laiha kompetensia atu halo planu no halo desijaun ba prosesu PDD.Administrasaun distritu mos kestiona politika desentralizasaun nebe governu kria, tamba koalia konaba desentralizasaun governu presiza estabelese kondisaun nebe mak komprensivu iha area hotu-hotu. Tamba politika preparsaun nebe governu estabelese ne’e iha rea infrastruktura deit, sei labele garantia implementasaun camara municipiu.

Rekomendasaun husi Luta Hamutuk hodi hato'o ba orgaun governu mak relevante:
  1. Rekomenda ba Ministeriu das Financas hodi hadiak lalais sistema pagamentu ba projetu PDD nebe atraju, tamba prosesu ne’e Luta Hamutuk konsidera impedimentu ba Dezenvolvimentu rai laran.
  2. Rekomenda ba governu, espesfiku ba ministeriu das financas no ministeriu sira seluk, katak antes halo planu orsamentu no aloka orsmentu programa infrastruktura, tenke halo uluk estudu tekniku nebe profundu ba projetu infrastrutkura hodi nune labele kria konfuzaun no mal-jestaun iha prosesu implementasaun.
  3. Rekomenda ba governu atu halo revizaun ba gestaun implementasaun PDD nebe la-hatudu kontiudu desentralizasaun, nune autoridade lokal sira bele iha kapasidade atu simu desentralizasaun iha tinan 2014
  4. Rekomenda ba Ajensia Dezenvolvimentu Nasional nomos Estatal atu halo kontrolu no monitorizasaun nebe forte ba servisu KDD hodi bele implementa lolos prosedimentu adisional ba implementasaun PDD I & II, tamba iha indikasaun katak KDD halo iregularidade iha prosesu implementasaun PDD.
  5. Rekomenda ba governu atu halo revizaun ba mekanismu distribuisaun projetu Eletrisidade nebe akotense iha nivel nasional no fo mos poder ba administrasaun distritu KDD atu hola parte iha prosesu. Husu mos Agensia Dezenvolvimentu Nasional atu halo kontrolu ba projetu linha distribuisaun tamba barak mak laiha kualidade hanesan akontese iha distritu lautem.