Selasa, 14 Juni 2011

Briefing konaba Fundo Petroliferu, EITI, OGE iha Sub-Distritu BOBONARo-Distritu BOBONARO/Timor Leste


Directur Luta Hamutuk "Mericio AKARA" hato'o rezultado Briefing Iha Sub-Distritu BOBONARO 

Laloran tasi Mane.blogspot.com 
Dili, 14-06-2011

Iha Loron 08-09 de Junnu de 2011 ekipa Luta Hamutuk hala'o desiminasaun Informasaun konaba: Fundo Petroliferu, Extractive Industries Transparency Initiative (EITI), Orsamentu Geral do Estado no Partisipasaun Komunidades iha Prosesu Dezenvolvimentu nasional, liu husi aktividades Diskusaun publiku/Cummunity Briefing.
Aktividades Community Briefing ne'e hala'o iha Sub-Distritu Bobonaro-Distritu Bobonaro/Timor Leste, Aktividades ne'e Luta Hamutuk kordena hamutuk ho Xeve Suku BOBONARO VILLA no Xeve Suku LURBA, Sub-Distritu bobonaro. Aktividades disku
saun ne'e halo ba komunidades no mos Autoridades Suku, Aktividades Briefing ne'e loke husi Xeve Suku, no iha Lia menon husi Kordenador Ekipa Briefing husi Luta Hamutuk no kontinua ho apresentasaun materia husi fasilitator (Luta Hamutuk) no diskusaun hamutuk ho partisipasnte.
Objectivu husi aktividades ne'e mak hanesan:
  1. Hasae konesementu komunidade sira iha area rurais konaba asuntu riku soin mina no gas iha Timor Leste. Hodi nune’e komunidades sira bele hatene liutan konaba rikusio no mos alokasaun osan ba Dezenvolvimentu nebe mak mai husi rikusoi minarai no gas nian, atu nune’e komunidades sira bele hatene sira nia direitu hodi husu tuir alokasaun rikusoin hirak ne’e, no akompaña prosesu dezenvolvimentu iha rai laran, liu-liu iha area rurais
  2. Atu kapasita komunidade iha areas rurais hodi partisipa direitamente ba iha prosesu dezenvolvimentu nasional. Atu kapasita komunidade sira ho informasaun no dadus, liu-liu ba autoridade lokal sira mak nudar agente ba Governu iha base nune sira bele iha partisipasaun nebe mak kualidade ba iha dezenvolvimentu nasional.
  3. Atu identifika kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk nian iha Sub-Distritu BOBONARO nian, ba iha Suku BOBONARO VILLA no Suku LURBA. Identifikasaun kandidatu Pontu Fokal Luta Hamutuk nudar objektivu ikus nebe importante mos ba interese komunidade iha rural no Luta Hamutuk rasik. Tanba Pontu Fokal sei sai hanesan agente transformador iha komunidade nia let
Rezultado husi aktividades ne'e Luta Hamutuk konsege identifika pontus Importantes sira nebe mak presiza halo advokasia mak hanesan tuir mai ne’e:
  1. Komunidades Suku rua ne'e ejije ba governu liu husi Obras
    Publika para hadia sira Estrada nebe mak nia kondisaun at ba bebeik tamba rai monu
  2. Komunidades suku LURBA ejije para dada Elestricidade no kanaliza Be Mos mai iha sira nia Suku, tamba durante ne'e Komunidades Suku LURBA la hetan assesu ba Elestricidade no Be Mos, Komunidades mos husu ba Ministeriu Saude para hari Postu Saude ida iha sira nia suku, tamba bainhira komunidade atu ba Sentru saude tenke ao ain ho distansia 6km mak foin to'o Sentru Saude nebe mak iha Sub-Distritu
  3. Kumunidades Suku BOBONARO VILLA ejije ba Ministru Edukasuan para hadia Uma eskola ba Sekulu Preparatoiu Sentru Sub-Distritu Bobonaro, nebe mak nia kondisaun at ba bebeik
  4. Fasilidades Eskola, nebe mak la iha no seidauk to'o mak hanesan: Meja no kadeira nebe mak sei limite tebes, nebe rezulta Estudantes sira balun tur iha rai, husu mos ba Ministeriu Edukasaun para hari biblioteka no fasilita livrus mai iha eskola iha Distritutu BOBONARO, tamba durante ne'e la iha livru nebe mak sei limite mos
Bazeia ba Ejijensia hirak iha leten ne’e no mos ho prokupasaun husi Komunidades bainhira hato'o liu
husi sesaun preguntas no resposta, Luta Hamutuk presiza tau matan no halo advokasia ba Infrasturktura Estrada, elestricidade, Be Mos no Eskola nebe mak durante ne’e Governu Timor Leste, liu husi (Ministru Edukasaun) la tau matan, no fasilidade sel-seluk ba nivel nasional, ejijensia nebe mak Estudantes no mos profesores sira hato'o mak ha
nesan Probloma konaba uam Eskola nebe mak sai dauk hadi no fasilidade sira seluk.
Bazeia ba aktividade briefing nebe mak realiza iha Suku rua iha Sub-Distritu BOBONARO Luta H
amutuk hakarak foti konklusaun katak
briefing ne’e lao ho Susesu, tamba iha antusiasmu no partisipasaun masimu husi komunidade iha prosesu diskusaun maske komunidade
Bazeiaba Luta Hamutuk nia observasaun ba prosesu briefing iha Suuku rua ne'e hatudu katak durante
ne’e Komunidades iha Sub-Distritu BOBONARO, sira la dauk hetan Informasaun konaba Fundu Petroliferu no prosesu Orsamentu Geral do Estadu Timor Leste nian. Maibe ho briefing ida ne’e Luta Hamutuk hare katak Komunidade sira nebe mak partisipa bele komprende ona prosesu Fundu Petroliferu, EITI no Orsamentu Geral do Estadu. Hafoin aktividade briefing ida ne’e Luta Hamutuk hare’e mos katak Komunidades komprende no kestiona problema transparansia no akuntabilidade mos kestiona Timor Leste nia osan mina nebe mak iha bank agora sufisiente ona no Governu mos kada tinan foti osan barak hodi hala’o dezenvolvimentu maibe tamba saida mak sira nia uma estrada, eskola, Be Mos seidauk hadia, estudante sei susar atu asesu livru iha biblioteka, tamba sa mak Governu liu-liu (Ministeriu Edukasaun) la fasilita Liverus barak ba iha esola sira.

Senin, 06 Juni 2011

Intervensaun Directur LUTA HAMUTUK "MERICIO AKARA" iha Inkontru EITI iha Nederland/Holanda

Direktur Intituto Luta Hamutuk,  Sr. Mericio AKARA, nudar membru board EITI Internasional husi Parte Sosiedade Civil, Sr. Mericio AKARA sai membru Board EITI Internasional representante husi osiadade Civil sira iha regiaun ASIA Pasifiku  nian, Sr. Mericio AKARA eleitu sai membru Board EITI Internasional ba tinan 4 oin mai nian. 

Direktur Luta Hamutuk Mericio AKARA, iha semana ida ne'e nia laran partisipa hela Inkontru entre membru board EITI Internasional sira iha Nederland/Holanda, inkontru ne'e sei hala'o hahu husi loron 06-10 fulan Junnu 2011, Inkontru ne'e hodi update servisu EITI iha regiaun ASIA Pasifiku nian ne'e. 

  

Rabu, 01 Juni 2011

Instituto Luta Hamutuk hato'o Sub-Misaun ba Lei Anti Korupsaun ba Parlamentu Nasional Komisaun C


"Directur Luta Hamutuk Mericio AKARA" 
Dili, 01-06-2011, KABLAKIHUN.


Loron 01-06-2011 Luta Hamutuk sei hato'o Sub-Misaun ba Lei Anti Korupsaun 
ba Parlamentu Nasional (Komisaun C). Tuir Lideransa Luta Hamutuk, sei hato'o Sub-Misaun Lei Anti Korupsaun ne'e ba Parlamentu nasional (liu husi Diskusuan ho Komisaun C parlamentu Nasioanl) 

EXPOZISAUN JERAL
KONABA KORRUPSAUN
Korrupsaun sai hanesan asunto global no krimi extraordinariu. Krimi extraordinariu tanba korrupsaun ida ne’e, sei rezulta kredibilidade instituisaun hodi hala’o nia knar ho diak, hafraku mos valores demokrasia, hakanek etika no pratika justisa sosial no ekonomia, hakenek integridade no soberania nasional, estraga dezenvolvimentu sustentavel, hatun kualidade asistensia publiku, estraga sistema ekonomia nasional nomos hamenus reseitas estado nian.

Hodi prevene efeitu hirak ne’e presiza lei ida mak forte no rigorozu atu prevene, kombate no erradika korrupsaun iha Timor Leste. Hodi nune’e, lei anti korrupsaun importante atu fo kbi’it legal ba iha Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) hodi hala’o nia kna’ar. Hodi hateten katak, mais importante iha lei anti korrupsaun ne’e mak oinsa lei ne’e rasik iha espiritu efikas hodi halo prevensaun, kombate no erradika kualker aktu korrupsaun. Espiritu ne’ebe mak presiza iha lei ida ne’e laran mak oinsa iha espasu ba iha movimentu extraordinariu kontra korrupsaun, atraves mos husi lei ne’ebe fo kbi’it proporsional mos ba KAK. Tanba-ne’e mak Luta Hamutuk hanoin katak, fora husi Lei Anti Korrupsaun ne’ebe Parlamento Nasional diskute hala’o dadaun audensia publiku, presizamente hari’i lalais mos enkuadramentu legal balun ne’ebe suporta lei ne’e rasik. Lei ho estandart minimu ne’ebe mundu internasional mos bele simu hanesan dalan hodi prevene, kombate no erradika korrupsaun, nune’e ita presiza lei konaba deklarasaun rikusoin, rekuperasaun rikusoin, asas pembuktian terbalik “bazeia ba prinsipiu komprovasaun inversa” no lei konflitu interese.

Scopu Servisu KAK: Esbosu lei anti korrupsaun la fo forsa ba KAK hodi hasoru kualker aktu korrupsaun ne’ebe mak ema ka instituisaun ka pessoas collectiva komete, tamba lei la fo kbi’it hodi halo supervizaun dereita ba lalaok servisu estado, laiha mekanismu nomos estratejia hodi halo aktu ba prevensaun korrupsaun iha nivel funsionamentu servisu publiku nian, maske iha artigo 12.2 fo espasu deit oinsa dezenvolve kolaborasaun ho orgaun estado ida-idak ne’ebe mak internalmente halo ona kontrollu. Lei anti korrupsaun ida ne’e mos laiha espasu ba KAK hodi halo prosekusaun ba iha aktu korrupsaun ne’ebe mak ofisiais estado ka ema ka instituisaun ka pesoas collectiva komete. Luta Hamutuk hakarak dehan katak, iha scopu servisu KAK nian ne’e deit hatudu ona mai ita katak lei ne’e laiha forsa hodi prevene, kombate no halo erradikasaun ba korrupsaun iha Timor Leste.

Ambitu Korrupsaun: Relasaun ho esbosu lei anti korrupsaun ne’ebe limite deit ba iha ofisiais estado, pesoas collectiva ka setor privado (kompania), hatudu katak laiha honestidade bainhira hakerek lei iha relasaun ho nomeasaun ema ka indika nivel ajente korrupsaun. Tanba iha United Nations Convention Against Corruption (UNCAC) iha artigo 2 konaba “use of terms” ne’ebe klaramente klafisifika tipu de ajente ne’ebe mak iha potensia atu halo korrupsaun. Esbosu lei ne’e presiza adopta tan pratika diak balun konaba konvensaun internasional (UNCAC) ne’ebe Timor Leste ratifika tiha iha 27 Marsu 2009. Ezemplo: “UNCAC, artigo 2.b no c. konaba foreign public official & official of a public international organization ne’ebe mak iha mos potensia atu komete korrupsaun iha ita nia rai,” klaramente iha esbosu lei ne’e laiha artigo ida koalia konaba krimi korrupsaun ba instituisaun estranjeiru ne’e.


ANÁLIZE NO OPINIAUN
Luta Hamutuk hakarak aprezenta analize kritiku balun ne’ebe mak presiza tau konsiderasaun hodi hadia diak liu tan esbosu lei anti korrupsaun, hodi nune’e tenke reflete pratika diak internasional nian balun ne’ebe mak eziste ona iha ita nia Konstituisaun RDTL nomos UNCAC ne’ebe mak Parlamentu Nasional ratifika tiha ona. Nune’e mos elabora pratika diak no esperiensia balun ne’ebe mak KPK “Commission of Eradication Corruption” Indonesia, “Independent Commission Against Corruption” ICAC Hongkong, no iha nasaun sel-seluk tan mak hatudu susesu no hetan fiar husi nia povu tanba lei anti korrupsaun iha duni forsa legal, iha integridade nomos kredibilidade.

Iha submisaun ida ne’e, ami sei fo ami nia analize limite ba artigo balun deit mak ami konsidera sei iha afeitasaun maka’as ba iha futuru servisu KAK nian, nune’e presiza tau importansia atu hadia no aumenta artigo hamutuk 7 mak hanesan; artigo 4, 7, 8, 11, 18, 25 no 26. Hein katak Parlamento Nasional bele konsidera pontus importante mak ami sei mensiona no fo ami nia opiniaun tuir mai ne’e:

1. Artigo 4 konaba “penas aplicáveis a pessoas colectivas”: iha artigo ida ne’e koalia multa no dissolusaun, ne’ebe mak sei fo espasu ba pessoas colectivas (Ezemplo: kompania) atu eziste nafatin no bele repete tan aktu krimi korrupsaun iha tempo oin mai. Tanba-ne’e,  Luta Hamutuk propoin atu aumenta alineia foun hodi deskreve katak kuandu kompania halo aktu krimi korrupsaun, Ministeriu Publiku sei deklara kompania nia “pailit ou bangkrut”, ho artigo ne’e sei bele prevene korrupsaun tuir mai. Relasaun ho asunto “pailit ou bangkrut”, ami husu ba Parlamentu Nasional atu halo Lei konaba Pailit/Bangkrut.

2. Artigo 7 konaba “fraude na construção”: iha artigo ida ne’e jeral liu no laiha esplikasaun tipu de forma frauda. Luta Hamutuk husu ba Parlamentu Nasional atu aumenta esplikasaun detaillas konaba tipu de frauda ne’ebe mak sei prejudika kualidade obra. Por ezemplo: mark-up folin sasan construção, mudansa folin iha bens e servicos no sel-seluk tan.

3. Artigo 8 konaba “obstrução à investigação”: iha artigo ida ne’e koalia deit aktu no kondenasaun ne’ebe parte seluk hodi impede prosesu investigasaun, akuzasaun no audensia. Luta Hamutuk husu ba Parlamento Nasional atu aumenta alineia foun hodi fo autoridade mos ba investigador sira hodi asesu ba dokumentus hotu, gravasaun nomos bolu ofisiais relevante.

4. Artigo 11 konaba “carácter urgente do processo”: artigo ne’e dehan korrupsaun ho karakter urjenti no prioritariu. Tanba-ne’e, ami husu bo’ot ba Parlamentu Nasional atu aumenta alinea foun hodi garante balansu entre direitu especial yuridiksional ne’ebe mak involve guverno no Parlamento Nasional mak hetan imunidade, presiza hasai lalais sira nia imunidade hodi fasilita prosesu investigasaun no prosekusaun. Ami hanoin katak hasai lalais imunidade ofisiais estado ne’ebe komete krimi korrupsaun sei fasilita diak liu tan ba iha prosesu akuzasaun ne’ebe efikas. Artigo ne’e bele refere mos ba iha konvensaun internasional UNCAC artigo 30.2 ne’ebe Timor Leste ratifika tiha ona.

5. Artigo 18 konaba “acesso especial a comunicações”: iha artigo ne’e fo duni autorizasaun bo’ot ba iha investigador sira hodi aksesu informasaun ba suspeitu, maibe ami husu atu aumenta alinea foun katak tenki hetan uluk lai autorizasaun husi tribunal bainhira investigador sira halo asesu ba komunikasaun ema/individual ou pesoas collectiva.

6. Artigo 25 konaba “felecimento do arguido e acção cível”: Luta Hamutuk hare’e katak, artigo ne’e viola direitu umanu, tamba korrupsaun hanesan aktu krimi ida ne’ebe mak labele transfere ba iha nia heransa. Maibe bainhira autor nia heransa mos involve iha aktu korrupsaun ka konsiente hodi goza ““ikut menikmati”, halo impedimentu ba prosesu investigasaun (artigo 8.2 iha esbosu lei anti korrupsaun) bele aplika ba iha aktu korrupsaun collectiva.

Relasaun ho artigo ne’e, ami hanoin katak, presiza aumenta tan alinea foun ka artigo foun sobre KAK ka Tribunal bainhira hetan evidensia forte bele halo “penyitaan kekayaan” ka foti obrigatoriu rikusoin ne’ebe mak autor krimi korrupsaun halo maske nia sei moris hela ka mate ona.  

7. Artigo 26 konaba “participação da comunidade”: artigo ida ne’e koalia konaba importansia dever partisipasaun komunidade nian iha prosesu fornesimentu informasaun. Ami hanoin katak, presiza aumenta alinea foun konaba meus regulamentu fornesementu informasaun husi komunidade, tenki iha mekanismu apropriadu nomos protesaun obrigatoriu ba komunidade bainhira presta sira nia deklarasaun ba aktu korrupsaun ne’ebe mak komete husi ema ka instituisaun ka pesoas collectiva.


REKOMENDASAUN
Iha analize no opiniaun Luta Hamutuk nian ba prosesu dezenvolvimentu Lei Anti Korrupsaun Timor Leste, ami inklui preokupasaun balun, efeitu balun nomos espasu balun oinsa reprezentante povu iha meus referensia balun bainhira diskute nomos aprova lei ida ne’e. Ami fiar katak, ita hotu, povu hotu-hotu hein hela lei ne’e atu bele hadia diak liu tan dezenvolvimentu iha ita nian rai nomos bele afeita ba iha moris sosiedade ida mak iha integridade nomos prosperiu iha futuru. Nune’e, ami hakarak mos husu ba Parlamento Nasional atu hare’e didiak lei ne’e no aumenta artigo balun, hodi nune’e bainhira aprova lei ne’e iha duni forsa no rigorozu ba KAK hodi prevene, kombate no erradika krimi korrupsaun. Tuir mai ami husu bo’ot ba ita hotu atu hare’e rekomendasaun Luta Hamutuk nian:

1. Luta Hamutuk husu atu aumenta artigo foun konaba aprovizionamentu publiku no jestaun ba finansiamentu publiku: husu ba Parlamento Nasional atu fo espasu proporsional ba KAK hodi halo kontrollu nomos tau-matan ba iha prosesu aprovizionamentu publiku, ne’ebe mak kuaze 70% orsamentu estadu tinan-tinan liu husi prosesu ida ne’e. Iha artigo ne’e koalia konaba lei aprovizionamentu publiku nia lalaok no prinsipiu, informasaun ba publiku, foti desizaun, criteria no kondisoes, mekanisme transparansia no akuntabilidade iha jestaun finanseiru publiku. Prosesu ne’e presiza aplika mos ba iha prosesu aprovizionamentu iha sistema lelaun asset estado nian, nune’e tenke iha analiza apripriadu ba asset mak atu halo lelaun, tempo ba publikasaun, estabelese meus transparensia no akuntabilidade nomos oinsa desidi valor propiu ba asset ne’ebe estado atu fa’an/lelaun.

2. Husu ba Parlamento Nasional atu aumenta mos artigo foun hodi regula misapropriasaun ba fundo publiku (Ezemplo: Fundo Petroliferu), nune’e labele uza fundo estado nian ho intensaun atu estraga deit osan no sala, inklui halo investimentu sala ka halo erru hodi aponta jestor external bainhira uza fundo publiku nian.

3. Husu ba Parlamento Nasional atu aumenta artigo foun konaba gratificações: husu ba Parlamento Nasional atu hamosu artigo foun ida sobre gratificações “simu prezente ka bonus”, lei anti korrupsaun presiza defini tipo de prezente, valor prezente ka bonus nomos limitasaun ba gratificações ne’ebe ema ka kompania fo ba funsionariu estado nian. Iha faktu lubun ida mak ami hatene katak to’o agora ita seidauk iha mekanismu propio ida oinsa toma medidas ba tipo de aktu gratificações.


Obrigado wain!
  

Dili: 01 Junhu  2011 

Mericio Akara
Direitor Luta Hamutuk Institute
Tel: (+670) 7263783
----------------------

Jumat, 27 Mei 2011

“Tanba la iha kordenasaun mak diak ho Autoridade Lokal, aktividades Estudo LNG iha Suku Beasu-Distritu Viqueque “Konpaña TOKE EGS” Estraga Peskadores nian Rede no Bero”


Dili, Luta Hamutuk 25-05-2011   

KALAKIHUN “ La iha kordenasaun mak diak ho Autoridade Lokal, aktividades Estudo LNG iha Suku Beasu-Distritu Viqueque “Konpaña TOKE EGS” Estraga Peskadores nian Rede no Bero”

Directur Luta Hamutuk Mericio AKARA
foto KABLAKIHUN
Iha loron 13 fulan Abril tinan 2011 né, ekipa Luta Hamutuk hala’o aktividades Community briefing /diskusaun baze iha Distrito rua, mak hanesan: Distrito Viqueque no Distrito Baucau. Aliende aktividade Community Briefing né, hala’o mos  monitoramentu  ba planu  dezenvolvimentu Industria Petroleum ba area kosta Sul nia, ne’ebe bazeia ba planu IV Governu Timor-Leste ne’ebe atu harí industria Platform LNG nian iha Distritu Viqueque.  Monitoramentu ne’e hala’o hodi hare no obeserva direitamente iha terenu konaba Estabelesementu Industria platform LNG.

Liu husi press release ne'e, Directur Luta Hamutuk "Mericio AKARA" hateten katak planu Dezenvolvimentu ba Industria minarai no gas ba Costa Sul Timor-Leste, nudar parte pratika preparasaun kondisaun Timor-Leste hodi partisipa iha industria Petroleum. Preparasaun ne’ebe mak Governu Timor-Leste hala’o hodi simu Industria Petroleum.  tamba ne'e Governu Timor-Leste aloka ona osan ho montante Milliaun US$6 hodi hala’o estudo ba Platform  LNG nian.  No Fatin ba estudu né kona iha area Aldeia Raitahu-Suku Uma Wain Kraik nian.  Estudo Platform LNG né hala’o husi Kompaña Toke EGS Joint Venture   

Prosesu dezenvolvimentu Platform LNG, tuir planu Sekretario  Estado Rekursus Naturais (SERN) komesa ona hala’o estudu tasi okos (Marine Visibility Study) hodi hatene struktura rai iha tasi okos,  tasi nia klean molok hari platform LNG. Estudu Platform LNG né nudar preparasaun hodi dada pipeline husi possu gas “Greater Sunrise” mai iha Timor-Leste no mos parte ida hodi apoia Industria Petroleum nian iha Tasi Timor.

Directur "Mericio AKARA" mos hato'o nudar pratika ba prosesu Implementasaun Transparensia iha Industria Extractivu iha Timor-Leste, no hodi ganrantia transparensia ba planu Governu ba prosesu Dezenvolvimentu platform LNG iha Timor-Leste; Luta Hamutuk hala’o monitoramentu no observasaun ba fatin nebe mak Governu Liu husi Sekertario Estdao Rekursu Naturais (SERN) deside hodi harí Platform LNG nian né, rezultado monitoramentu né hatudu realidade balun mak hanesan:  Area estudu ba Platform LNG né okupa rai/area husi Suku rua nia mak hanesan;  Suku Beasu no mos area Aldeia Raitahu-Suku Uma Wain Kraik, Distritu Viqueque. Rezultadu Monitoramentu mak hala’o husi ekipa Luta Hamutuk, liu husi intervista ho Autoridade Lokal (Xeve Joventude-Suku Uma Wain Kraik no Komunidade ne’ebe mak partisipa iha Diskusaun publiku/Community Briefing ne’ebe ekipa monitoramentu Luta Hamutuk hala’o iha Suku Uma Wain Kraik.

Fatin estudo Marine Visibility study,
ne'ebe halao husi Kompania TOKE EGS

foto KABLAKIHUN
Directur Luta Hamutuk "Mericio AKARA" hato'o mos rezulado monitoramentu ne'ebe hala'o husi ekipa Luta Hamutuk, mak hanesan:     
o  Bazeia ba preokupasaun husi komunidade no rezultado Intervista né Komunidade no Xeve Joventude no mos Xeve Aldeias Raitahu Suku Uma Wain Kraik, hateten katak Sekretario Estadu Rekursu Naturais (SERN) hala’o sosializasaun iha Distritu Viqueque deit maibe la involve Komunidade ne’ebe mak hela besik area estudu nian né.  Lider Lokal hirak né informa katak husi parte SERN la konvida Komunidade hodi partisipa iha Sosializasaun né.
o  Maske Distritu Viqueque sai sentru ba industria LNG  nian, maibe to’o agora Komunidade rasik seidauk intende didiak saida mak LNG, LNG atu han rai hectares hira? Autoridade Lokal sira mos kestiona sosializasaun ne’ebe mak husi Governu liu-liu parte Sekretario Estadu Rekursu Naturais  (SERN) hala’o, tanba SERN la esplika didiak sa benefisiu mak Komunidade Suku rua né bele hetan husi estabelese industria LNG né. Bainhira ekipa husi Sekretario Estado Rekursu Naturais (SERN) ba sukat fatin ba LNG né mos la iha komunikasaun diak ho komunidade.
o  Bazeia ba kestaun sira ne’ebe mak Komunidade sira hato’o katak bainhira Kompaña TOKE EGS (mak hetan kontratu husi Governu/SERN) hodi halao estudu iha area Aldeia RAITAHU, Suku  Uma Wain Kraik né la iha konesementu husi Xeve Sucu no Komunidade
o  Bainhira Kompaña TOKE EGS hala’o estudu tasi okos, tanba la iha komunikasaun diak ho komunidade nebe mak buka moris husi Peska, Kompaña TOKE EGS né estraga Peskadores né sira nia rede bainhira Komunidade dada rede hodi buka ikan besik iha area estudu né nian. Aliende estraga peskadores sira nian rede né, Kompaña TOKE EGS né mos subar rede nebe mak sira foti husi peskoadores sira ne’e ba rai iha sira nia Ro. Bainira peskadores sira ne’e husi sira nia rede [Manager Toke EGS (Sr. Mark) né  duun fali komunidade mak nauk sira nia ekipamentus ba estudu nian] Manager Kompaña TOKE EGS (Sr. Mark) mos duun matak deit ba Komunidade Aldeia RAITAHU nauk sira nia ekipamentus estudu nian    
o  Komunidade Suku Uma wain Kraik, liu-liu Aldeia RAITAHU kontente tebes ba prosessu Dezenvolvimentu ba Industria Petroleum né maibe sira la simu Manager Kompaña TOKE EGS (Sr Mark) ne’ebe xevia hala’o estudu né la kopera ho kumunidade maibe duni Komunidade ne’ebe mak besik ba area estudu né hodi buka ikan. 
o  Iha loron 11 fulan abril tinan 2011, Kompaña TOKE EGS né estraga Peskador sira nia rede hamutuk 18, (Rede ho kor mutin hamutuk 8 no rede ho kor metan hamutuk 10), sira estraga rede né dada ho Ro ne’ebe rede sira né kotu hotu no estraga mos Komunidade nia bero ne’ebe mak sira uza hodi buka ikan. 

Directur Luta Hamutuk "Mericio AKARA" mos hato'o, bazeia ba Monitoramentu né hateten katak, prosesu estudu ne’ebe mak hala’o husi TOKE EGS, la hala’o sosialisasaun ba Komunidade no mos ba Autoridade Lokais sira, parte SERN hala’o sosialisasaun hanesan liu husi Workshop Regional ba Autoridade Local no mos Sosiadade Civil sira nebe mak iha Distritu Viqueque. Sosialisasaun né hala’o hodi rona Input husi Komunidade no mos Autoridades lokais sira konaba oinsa atu harii Kompaña Mina Nasional. Prosesu monitoramentu né hala’o hodi hare’e prosesu estabelesementu Kompaña Mina Nasional né lao tuir Politika no Objectivuu nasional

Directur Luta Hamutuk "Mericio AKARA" mos hato'o Opiniaun husi Luta Hamutuk ba rezultado monitoramentu, ho pontus-pontus konsiderasaun mak hanesan tuir mai né: 
o  Bazeia ba rezultadu monitoramentu Luta Hamutuk konsidera katak Governu seidauk iha kooperasaun no koordenasaun ne’ebe diak ho Autoridade Lokal sira iha area refere, tanba né falta sosializasaun ba komunidade sira konaba Industria né . Tanba né Governu Liu Husi SERN presiza halao Sosializasaun ne’ebe mak diak no involve Komunidade sira ne’ebe mak hela besik iha area ba Industria LNG nian ne, SERN tenke fo esplikasaun didiak sa benefisiu no dezafiu mak Komunidade sira hetan bainhira harí Indistria LNG né iha sira nia fatin.  
o  Bazeia ba rezultadu monitorizasaun Luta Hamutuk konkluza katak prosesu estudo ba rai iha tasi okos ba Industria LNG nian né halao husi Kompaña TOKE EGS, maibe parte SERN no kompanai TOKE EGS ne’ebe mak halao estudu né seidauk iha kordenasaun ho komunidade ne’ebe mak sei hetan impaktu direita husi industria LNG ne’ebe mak atu harii iha sira nia area; Tanba né presiza halo Kordenasaun ne’ebe diak ho Komunidade refere hodi nuné bele Komunidade bele koopera ho diak no labele impede fali Komunidade nia aktividades peska nian ne’ebe besik iha area peskiza nian né. 
o  Husu ba Kompaña TOKE EGS para labele takaan ba Komunidade, kompanai TOKE EGS tenke koordena ho autoridade lokais sira konaba estudu ne’ebe mak halao, husu ba TOKE EGS né halao komunikasaun diak ho Komunidade no labele defama Komunidade mak nauk sira nia ekipamentus peskiza nian, 
o  Husu ba Kompaña TOKE EGS no SERN para tenke selu lalais Komunidade sira nia rede, ne’ebe mak sira halo at né.
o  Husu ba SERN no Kompenia TOKE EGS para lokea an ba Sosiadade Sivil no Komunidade Viqueque para taumatan no kontrola area peskiza nian né.
o  Institutu Luta Hamutuk husu ba Governu liu husi Secretario Estado Rekursu Naturais (SERN) presiza  kria ekipa negosiator ida hodi haforsa prosesu sosializasaun ba komunidade sira no mos Secretario Estado Rekursu Naturais (SERN) presiza akumula opiniaun/Input husi parte komunidade sira ne’ebe hela iha fatin refere, nuné bele identifika meus hodi rezolve preokupasaun husi komunidade.
o  Estudo ba LNG ne’ebe mak halao husi SERN hamutuk ho Kompanai TOKE EGS presiza involve parte akademia sira, liu-liu parte Sosiolog no Antropolog sira hodi halo Peskiza konaba SOSIAL-KULTURAL ba Industria LNG ne’ebe mak atu harii iha Distritu Viqueque, tanba aprosimasaun social no cultural importante ba dezenvolviemntu ne’ebe mak diak.    

KABLAKIHUN



Selasa, 17 Mei 2011

MERICIO AKARA, "Luta Hamutuk Kontinua Luta Justica Ekonomia

STL,17-05-2011

Tuir Direktur Luta Hamutuk "MERICIO AKARA" hateten katak, Kolai konaba ita nia rekursus naturais tenke ba duni populasaun, benefisia duni ba populasaun, alokasaun orsamentu tenke aloka ba ema hotu para ema iha oportunidade atu hetan osan ruma no sira mos bele partisipa iha sira nia nasaun nia dezenvolvimentu.

Tamba ne'e  Luta Hamutuk mos iha nia misaun ida atu garantia partisipasaun oinsa para lao, laos ba povu iha Dili deit maibe povu iha foho mos tenke partisipa iha prosesu dezenvolvimentu tomak, exemplu halo Klinika, Estrada, halo planu dezenvolvimentu nasional ruma sira tenke partisipa tenke tuir no kontrola.

lee konpletu iha ne'e: 


  

Senin, 02 Mei 2011

LUTA HAMUTUK sei halao Seminar Nasional "Politika Infrastrutura no Rekursu Humanu iha Kontestu Dezenvolimentu Nasional "


LUTA HAMUTUK sei halao Seminar Nasional "Politika Infrastrutura no Rekursu Humanu iha Kontestu Dezenvolimentu Nasional "


Dili,02-05-2011, KABLAKIHUN asesu Info ne'e husi Officer Luta Hamutuk
Relasiona ho estabelesimentu Fundu Espesifiku iha tinan fiskal 2011, Insitutu LUTA HAMUTUK sei halao Seminar Nasional iha Dili (dia 12 de Maio de 2011) ho topiku: "Politika Infrastrutura no Rekursu Humanu iha Kontestu Dezenvolvimentu Nasional" tuir planu Seminar ne'e sei aprezenta Oradores sira husi Governu, Parlamentu Nasional, Peritus balun, Luta Hamutuk rasik & Autoridade Lokal hodi koalia konaba asuntu nebe refere. antes atu realiza programa ne'e LUTA HAMUTUK mos hakarak rona publiku nia opiniun liu husi facebook, tamba dezenvolvimentu nebe mak demoratiku no justu presiza ema hotu nia kontribuisaun no partisipasaun.

Atu garante sustentabilidade dezenvolvimentu nasional no gerasaun iha iha futuru oin mai iha kontestu dezenvolvimentu nasional, governu tenke halao investimentu kapital nebe estratejiku no sustentavel komesa agora. Investimentu kapital iha Seitor Infrastruktura no Rekursu Humanu nudar investimentu nebe Produktivu, strategiku no sustentavel tamba, seitor rua né nudar pilar mak bele garantia sustentabilidade dezenvolvimentu nasional ba oin. katak estadu ho nia infrastruktura nebe mak sufisiente no rekursu humanu nebe mak adekuadu sei bele garantia sustentabilidade Nasional ba futuru.

Hahu husi tinan fiscal 2002-2011, I Governu ate IV governu kontitusional ezekuta ona orsamentu hamutuk biliaun US$4.437 nebe mayorparte orsamentu né nia alokasaun ba iha kategoria despeza Bens e Servisu no Kapital Dezenvolvimentu. Hahu husi tinan fiscal 2005-06 governu Timor Leste komesa hetan ona reseitas husi esploitasaun Mina no Gas iha Tasi Timor, nune defice orsamental nebe akontese kuaze kada tinan ±95% sempre taka husi kontas Fundu Petroliferu Timor Leste, tamba kapasidade reseitas domestika sidauk bele finansia programa dezenvolvimentu rai laran. Wanhira estadu Timor Leste hetan ona reseitas husi esploitasaun minarai, governu komesa tau prioriadades ba iha seitor infrastruktura no rekurus humanu liu husi Programa Investimentu Sektoral (PIS). Nebe nia objetivu atu alksansa prioridades nebe define ona iha Planu Dezenvolvimentu Nasional (PDN) no Millennium Development Goals (MDGs).

Maske orsamentu barak ona mak uza ba dezenvolvimentu rai laran, maibe povu sei kontinua manifesta sira nia nesesidade ba governu. Né hatudu katak orsamentu barak nebe durante governu ezekuta sidauk hatudu impaktu signifikante ba komunidade sira moris loron-loron, liu-liu nesesidades infrastrutkura baziku mak hanesan Estrada, ponte, bemos, rigasaun, eletrisidade, klinika, irigasaun no sst.
Tama ba tinan fiscal 2011 tuir politika IV governu konstitusional defini ona prioridades hamutuk hitu(7), nebe iha prioridades hirak né kontinua koloka nafatin seitor infrastruktura no rekursu humanu nudar programa prioritariu. Atu atinji objektivu Planu Estrategiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) 2011-2030, katak atu muda Timor Leste husi nasaun nebe ho rendimentu kiik (law income country) ba rendimentu mediu-as/alto (medium-high income country) no diversifika ekonomia husi eskonomia nebe basea/depende ba rendimentu petroleum non-petroleum iha tinan rua nolu (20) nia laran, liu husi politika orsamental tinan fiscal 2011 IV governu konstitusional estabelese ona Fundu Espesifiku rua mak hanesan Fundu Infrastruktura (FI) ho montante aloksaun orsmentu hamutuk miliaun US$317.3 no Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humanu (FDCH) ho alokasaun orsamentu hamutuk miliaun US$25.0.

Nudar Luta Hamutuk nebe durante né tau matan ba prosesu Orsamentu Geral do Estadu, apresia ho politika estabelesimentu Fundu Espesifiku né, tamba ho hanoin katak politika né nudar investimentu nebe strategiku no produktivu, maibe Luta Hamutuk mos tau preokupasaun ba asuntu balun mak ladun iha atensaun husi governu relasaun ho estabelesimentu Fundu Espesifiku no mos PEDN nebe sai baze ba Dezenvolvimentu nasional. hanesan preparasauun governu intermus kapasidades ministeriu hodi implementa Fundu Espesifiku sidauk sufisiente no Sistema Aprovisionamentu Publiku nebe sidauk lao diak.

Fundu espesifiku la-hatudu kalkulasaun detallu retornu investimentu iha mediu no longo praju, tamba tuir Luta Hamutuk nia hanoin katak investimetnu nebe mak utiliza osan husi minarai tenke hare mos oinsa retornu investimentu iha future hodi nune bele garantia sustentabilidade fundu minarai. Tamba né investimenti iha seitor rekursu humanu (FDCH) presiza iha kalkulasaun kualitativu ba rekursu humanu hira mak sei produs (output). Inisiu kedas Luta Hamutuk preokupa ona PEDN uza nudar baze ba planu Orsamentu Geral do Estadu 2011-2030, tamba PEDN rasik laiha aprovasaun husi Parlamentu Nasional nudar orgaun legislative nebe reprezenta povu. preokupa mos ho knar Agensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN) nebe Sidauk iha dekretu lei atu define nia knar. Luta Hamutuk mos kestiona distribuisaun programa kapasitasaun iha FDCH nebe barak liu aloka ba membrus do governu. Tamba tuir Luta Hamutuk nia hanoin katak kapasitasaun né mos presiza hare ba iha seitor privados sira hanesan kapasitasaun skill ba Agrikultor, Peskas, Juventude, grupo feto sst, hodi sira mos bele kontribui sira nia kapasidade ba dezenvolvimentu nasional.

Durante servisu Luta Hamutuk ba monitorizasaun projeitu infrastruktura husi nivel nasional, Distrital no Suco indentifika problema barak mak akontese hanesan; infrastruktura laiha kualidade, partisipasaun autoridade loka no komunidade iha proses planeamentu no implementasaun sidauk maximu, projeitu balun la tuir nesesidade / priroridade komunidade, distribuisaun projeitu laiha balansu, implementasaun projeitu laiha kontrolu, laiha kooperasaun diauk entre implementador projetu ho komunidade no sst. Problema hirak né Luta Hamutuk konsidera nudar obstaklu bot nebe presiza hetan atensaun husi governu sentral hodi buka solusaun atu resolve.
Ho preokupasaun lubun bot nebe ami mensiona iha leten, Luta Hamutuk hanoin katak presiza duni kria momentum ida hodi entidade tomak iha Timor Leste bele fo hanoin no troka ideias ba malu. Ho rajaun né duni mak Luta Hamutuk hakarak halao Seminar Nasional nudar momentu ida atu ita hotu bele troka ideias hamutuk hodi bele hetan solusaun alternativas hodi Dezenvolve iha Republika Demokratika de Timor Leste ida né iha future oin mai. . Aluta Kontinua!!!!

Minggu, 01 Mei 2011

Intervensaun Directur LUTA HAMUTUK "MERICIO AKARA" iha Inkontru Core group EITI iha Nivel ASEAN

Ohin, 01 de Maio de 2011, Directur Luta Hamutuk "MERICIO AKARA" hahau hala'o Inkontru Core Group EITI ASEAN nain. Inkontru Core Group EITI ASEAN ne'e  realiza iha Jakarta-Indonesia.


Objectivu Inkontru ne'e nudar parte Desiminasun EITI ba iha Regiaun ASEAN. Partisipantes Inkontru Core Group ne'e mai husi representante Organisazaun Civil sira husi Nasaun mak hanesan : Cambodia, Burma, Vietnam, Indonesia no Timor Leste.  Enkontru Core Group EITI ne'e  organiza husi IESR no RWI. 


Aleinde Inkontru Core Group ne'e  Directur Luta Hamutuk "MERICIO AKARA" sei halo Inkontru ho  Deputy Director RWI nian, inkontru nudar parte husi oinsa atu hametin Luta Hamutuk nian networking iha Nivel Internasional nian.