Sabtu, 06 November 2010

Workshop Advocasi ba Pontu Fokal Luta Humutuk

Dili, 06-11-2010
Workshop advocasia no sistema Prokuramentu, ba Loron I
05-11-2010
 
Directur LUTA HAMUTUK Institute "Mericio AKARA"
Workshop Advocasi ne'e mak Luta Hamutuk halao iha Dare, la’o diak no susesu, nebe hahu ho material prinsipal rua hodi loke liu tan focal point sira nia konyesementu hodi halo sistematizaun ba koleksaun dadus nomos halo advokasia ba kauza local mak sira infrenta iha sira nia fatin. Materia prinsipal rua mak hanesan: (1) DATA COLLECTIONS, data collections hahu husi faze inputs, outputs, outcomes to’o nia impacts level. Focal point sira identifika karakter keleksaun dadus partisipatoriu no konprenhensivu, uza valores peskiza advokasia nune bele fasilita servisu advokasia nian. Focal point sira dezenvolve mos tipu de questioner monitoramento ba projeto ruma bainhira atu buka data kulitativu nomos kuantitativu; material segundo mak ADVOCACY GUIDELINE, material mata-dalan advokasia ne’e hodi loke liu tan focal point sira nia vizaun kona-ba advokasia hanesan konseitu nomos enkuadramentu ida atu fo influensia no reforma politika publiku. Focal point sira mos kreativu liu tan hodi uza prosesu advokasia nebe mak Luta Hamutuk uza hanesan instrumentu praksis ida.

Prosesu workshop ne’e hatudu katak focal point sira ativu teb-tebes, sira halo diskusaun makaas no halo aprezentasaun ba saida mak sira hatene kona-ba pratika koleksaun dadus nomos advokasia. Sira uza meus estudu kazu ba projeto infrastruktura (projeto uma veteranus, klinika maternidade, projetu hari’i escola, rehabilitasaun estrada nomos konstrusaun estrada rural) hodi sistematiza monitoramentu nebe sira hala’o.

Media KABLAKIHUN blogspot
dw

Press Release Luta Hamutuk " Inkontru Focal Point ho Luta Hamutuk"

Komunikado da Imprensa "Inkontru Focal Point Ho Luta Hamutuk"

Dili, 05-11-2010
 
Directur Luta Hamutuk Institute Mericio AKARA
hatoo lia menon no Orientasaun ba Fokal point sira
IntrudusaunIha loron Kinta-Feira 04 Novembru 2010 Luta Hamutuk realiza aktividade ho naran three monthly Focal Point meeting. Aktividade ida ne’e halao durante loron ida ho. Partisipante iha inkontru ne’e focal point iha distrito 9 hanesan Lautem, Baucau, Viqueque, manatotu, Manufahi, Aileu, Ermera, Dili No Liquisa maibe partisipante distrito 9 ne’e iha deit distrito 6 mak partisipa ho total ema nain 28. Objetivu hanesan tuir mai ne’e: premeiru focal point sira fahe esperensia ba buat ne’ebe durante ne’e focal point sira hala’o ona, no obstaklu ne’ebe sira hasoru. Segundo inkontru ne’e mos hanesan meius atu konsolida no hametin rede focal Point Luta Hamutuk.

Materia nebe mak kolia iha inkontru ne’e mak hanesan tuir mai ne’e: sharing entre focal point kada distrito kona ba eksperensia nebe durante ne’e sira halo, Apresentasaun resultado aktividade Focal Point kada distrito iha tinan 2010, Diskute planu Focal Point tinan 2011. Materia ikus mak oinsa uza tools Monitoring no evaluasaun hodi bele hare progresu no mudansa aktividade nebe mak focal point sira halo.

Aktividade ida ne’e mak Focal point sira iha distrito 6 ne’e konsege hala’o aktividade iha tinan 2010 hanesan tuir mai ne’e halo distritbuisaun faktus informasaun kona ba OGE, Fundu Petroliferu, EITI ba autoridade local no lider komunitariu sira iha sira nia fatin. Aktividade seluk mak focal point sira konsege halo mak hanesan halo monitoramentu ba alokasaun OGE ba Distrito no Programa PDL. Aktividade ikus mak focal point sira halo mak halo koordenasaun community briefing no inkontru ho steakholder sira iha nivel distrito.

Planu aktividade Focal point sira iha tinan 2011 mak: primeiru: focal sira sei kontinua halo disiminasaun faktus informasaun kona ba OGE, Fundu Pteroliferu, EITI no faktus sira seluk nebe mak Luta Hamutuk sei produs iha tinan 2011. Segundo Focal Point sira sei halo monitoramento ba alokasaun Orsamentu Geral do Estado ba kada distrito. Terseiru mak focal point sira sei halo monitoramentu ba programa PDL nebe implementa ona iha distrito hotu.
Bazeia ba Resultadu aktividade tinan 2010 no planu 2011 nia Luta Hamutuk hare katak maske aktividade hirak ne’e ki’ik maibe focal point sira bele kontrubui ona ba prosesu dezenvolvimentu iha sira nia Distrito. Luta Hamutuk mos hanoin katak prosesu hirak hotu hanesan meius hodi hasae partisipasaun komunidade iha prosesu dezenvolvimentu. Luta Hamutuk hanoin katak aktividade hirak ne’e hanesan parte ida hodi hasae konsensia povu atu nune ikus mai bele husi akuntabilidade ba Governu nebe hanesan gestor ba povu nia riko soi.

Dili: 05 de Novembru de 2010


Mericio Akara
Diretur Eksekutivu Luta Hamutuk
(+670) 7263783
 
Media KABLAKIHUN blogspot
dw

Kamis, 04 November 2010

Three Monthly Luta Hamutuk Focal Point meeting

Dare, 04-11-2010

Directur Luta Hamutuk, MERICIO AKARA
Directur Luta Hamutuk "MERICIO AKARA" nia liamenon ba iha abertura Inkontro fulan tolu-tolu pontu Fokal Luta Hamutuk nian, nebe mak halao iha Semianrio Santo Ignatio-Dare. Iha liamenon Directur Luta Hamutuk "MERICIO AKARA" hateten katak, Importante husi inkontru ida ne'e mao oinsa ita bele transfere matenek no skill nebe mak ita iha ne'e ba malu atu nune'e ita bele halo buat ruma hodi kontribui ba prosesu dezenvolvimentu nasional iha ida-idak nia suco laran. Inisiativa Inkontruu ida ne'e mos oinsa atu mantein nafatin jaringan/ou relasaun nebe mak Luta Hamutuk halao ho Pontu Fokal sira husi Distritu nen(6) nebe mak ohin mai partisipa iha Inkontru ida.

Direktur Luta Hamutu hatoo katak, Pontu Fokal sira ne'e mai husi sentru Ponta Leste (Distritu Lautem, Baucau, Viqueque no mos Manatuto) sentru Central (Aileu no Same/manufahi), no mos parte Oeste nian (Liquiza, Ermera) no mos Regiaun Outonimia Oequssi.

MERICIO AKARA hateten katak; inkontru regular ida ne'e atu haree planu servisu nebe mak Pontu Fokal sira halao iha ida-idak nia fatin/distritu no oinsa atu hamutuk deside planu prioridades servisu ba tinan oin nian. AKARA hatutan katak,  Pontu Fokal Luta Hamutuk labele husik inisiativu nebe mak iha ne'e, mantein nafatin no hametin nafatin servisu hamutuk ida ne'e, susar oituan ita Luta Hamutuk halao servisu ne'e mes-mesak, tanba ne'e presiza ita boot Pontu Fokal sira nia partisipasaun importante tebes atu bele fasilita no haluhan tan servisu ida ne'e hodi nune'e bele halo buat ida ba mudansas dezenvolvimentu iha ida-idak nia suco laran. 

AKARA mos fo esperenasa ba Pontu Fokal sira atu halo planu servisu, planu ne'e halo ho realistiku, ho nia indikadores nebe mak klaru no tuir duni ita nia kapasidade. AKARA hatoo lia menon ba Pontu Fokal sira;  Ita tenke hamutuk, maske ita iha ddiferensias maibe presiza kapasidade atu bele rezolve rasik ita nia problema iha ida-idak nia suco laran, ( ita mak Doutor no ita mak sai pasiente, hodi nune'e ita bele kura rasik ita nia moras, buat los ita tenke brani dehan los no buat nebe sala ita tenke brai mos dehna ne sala, halo buat ruma tenke ho razaun no bazeia ba moral no tenke ho autoridade moral hodi belee rezolve ita nia diferensias no ita nia problema) atu garante ita nia hamutuk ida ne'e ita presiza hamutuk no amizade liu tan, unidu liutan hodi nune'e bele lao diak ba oin nafatin. atu garantia ida ne'e ita tenke kolabora ho ema hotu, ho organisasaun hotu hamutuk ho povu ita hakatk ba oin no ba povu nia diak ita servisu hamutuk hodi liberta ita nia povu, hodi fasilita povu hodi hetan assessu ba buat hotu.

Media KABLAKIHUN blogspot
dw

   


Selasa, 02 November 2010

Dili, 30-1--2010.


Directur Luta Hamutuk Institute, Mericio AKARA
Directur Luta Hamutuk "Mericio AKARA", hato'o katak iha fulan Novembru 2010 ne'e nia laran, LUTA HAMUTUK sei kordena aktividades Inkontru regular fulan tolu-tolu hamutuk ho Pontu Fokal Luta Hamutuk husi distritu : Lautem, Baucau, Viqueque, Manatuto, Dili, Aileu, Manufahi, Liquiza no mos Distritu Ermera nian. Aktividades Inkontru regular Pontu Fokal Luta Hamutuk nia ne'e sei halao loron ida tomak, no sei kontinua realiza Workshop ida konaba Prosesu Advokasia no prosesu Prokuramentu nian, akatividade Workshop ida ne'e iha loron 05-07/Novembru//2010.

Mericio Akara mos hatoo katak depois de Aktividades Workshop ida ne'e, Luta Hamutuk sei kontinua halao treinamentu ba kandidatu Pontu Fokal sira, nebe mai husi distritu tolu mak hanesan : Distritu Ainaro, Suai-Covalima no mos Distritu Oequssi. aktividades ida ne'e sei halao iha loron 08-12/11/2010.

Aktividades hirak ne'e Luta Hamutuk sei halao iha Semianrio-Dare, aktividades hirak ne'e hahu husu loron 03 no sei ramata iha loron 12/11/2010








Media KABLAKIHUN blogspot.com
dw

Senin, 01 November 2010

Rezultado Diskusaun basis Luta Hamutuk ba loron segundo, iha Suco Ililai

Lautem. 30-10-2010


Directur Luta Hamutuk Institute "Mericio AKARA", esplika prosesu PDL
no prosesu Orsamentu Geral Estdao
ba Partisipantes diskusaun

Directur Luta Hamutuk "Mericio AKARA" hateten rezultado diskusaun nebe mak halao iha distritu Lautem, lisaun nebe mak Luta Hamutuk bele aprende husi povu Suco Ililai, mak hanesan, povu Suco ida ne'e rejeita politika Governu AMP-MTCI, nebe faan fos MCTI ba komunidade. Tuir Komunidades suco Iliai, sira rejeita tebes fos MTCI tamba bele hamate sira nia esforso hodi halo produsaun. Povu suco Ililai sira husu ba Governu hodi hadia irigasaun iha fatin refere, tamba sira iha natar kuaze 300 hektares nebe abandona hela tamba irigasaun laiha. Povu Suco Ililai husu ba parte MAFP atu realiza sira nia promete nebe mak sira koalia dala barak ona maibe laiha realidade.




Media KABLAKIHUN. blogspot
dw

Sabtu, 30 Oktober 2010

Luta Hamutuk hala'o diskusaun Base iha Distritu Lautem-sub Distritu Moru, Aldeia Punu no Suco Ililai

Luta Hamutuk hala'o diskusaun ba komunidades iha distritu Lautem, suco Ponu no Suco Ililai, diskusaun Luta Hamutuk nian ne'e halao ba iha loron rua nia laran (Diskusaun Loron Primeiru halao iha loron 29-10-2010, no Diskusaun ba loron Segundo halao 30-10-2010). Diskusaun Loron primeiro 29-10-2010, diskusaun kona ba EITI, Budget Transparancy & Community Participation ho komunidade iha Aldeia Puno, Moru-Lospalos ramata ohin ho susesu, partisipantes antusias no aktivvu iha partisipa iha prosesu diskusaun nian ne'e.
Directur LUTA HAMUTUK Institute, "Mericio AKARA"
hato'o esplikasaun ba Partisipantes nebe mak partisipa Diskusuan base

Partisipante mak partisipa iha kuaze liu ema nain 50, kompostu husi Autoridades Suco, Joventude, mestri/profesores sira  no mos komunidades Aldeia Punu. 
 
Iha diskusaun ida ne’e povu Puno ejiji ba Governu konaba : Mekanismu foti dadus ba Veteranus no Antigos Combantentes, Veteranus barak mak to’o agora la hetan pagamentu ruma, problema selu idozus nian nebe parte  Governo koa  osan balun mak atu selu ba Idozus sira, problema krize Ahan tamba... mudansa klimatika,  no mos assesu ba fos MTCI mak la-to’o iha komunidade, problema konaba Alimentasaun Escolar nebe mak to'o agora dadaun muda ona husi  koto-dodok (koko-at) ba fali  sasoro fos mutin deit ona.
Partisipantes diskusaun ho antusiasmu rona no husi perguntas
ba ekipa Luta Hamutuk, 

Komunidades  la satisfas ho Governu tamba Aldeia Puno too ohin loron, Aldeia ida ne'e la hetan  projeto ruma  husi projectu Pakote Referendum (PR), no Pakote Dezenvolvimento Desentralizadu (PDD), komunidades mos hasoru difekuldade konaba transporte publiku mak karun teb-tebes, Komunidades mos esjije laiha eletrisidade nomos falta professor ba areia disporto ka saude publiku nian atu hanorin iha Eskola nebe primaria nebe mak iha Aldeia Puno.






Madia KABLAKIHUN blogspot
dw

Jumat, 29 Oktober 2010

Press Release Semianr nasional Luta Hamutuk


Mericio "AKARA"
Directur LUTA HAMUTUK Institute

TRANSPARENSIA IHA INDUSTRIA MINARAI NO GAS NUDAR MEIUS ATU EVITA MALISAN REKURSUS NATURAIS



INTRODUSAUN     
Transparensia iha industria minarai no gas ne’e importante, tanba historia barak hatudu mai ita katak iha nasaun barak, liu-liu nasaun sira iha rai Afrika no mos rai regiaun Asia nian ne’ebe mak riku ho minaria no gas maibe nasaun sira ne’e la konsege dezenvolve sira nia rai ho diak, mosu funu, korupsaun bar-barak, la konsege hasae kualidade moris diak ba sira nia povu rasik. 

Bazeia ba esperensia hirak ne’e, rikusoin minarai no gas la fo benefisiu maximu maibe sai hanesan malisan ba povu. Rekursus naturais, liu-liu hanesan minarai no gas sai malisan ba povu no nasaun tanba ho rikusoi ida ne’e  iha fatin barak hamosu konflitu no funu tanba rekursus ida ne’e nudar komoditi nebe mak nia folin as no ho rekursus ida ne’e nasaun ida  bele sai forte ekonomikamente no sei la depende ba doadores husi nasaun bo’ot sira. Rekursu ida ne’e sai malisan bainhira rikusoi  minarai no gas la bele maneija ho diak no la iha  transparensia ba iha prosesu utilizasaun osan nebe mak hetan husi rekursus naturais hirak ne’e. Rekursus minarai no gas sai malisan tanba iha nasaun barak, iha gropu balun/Governantes balun sira utiliza fali reseitas husi minarai no gas ida ne’e ba interese grupo ida nian no hodi haforsa deit elite politiku/regime ida no la fo benefisiu ba povu hodi dezenvolve ekonomia povu nian.  

IMPLEMENTASUN TRANSPARENSIA IHA INDUSTRIA MINARAI NO GAS IHA TIMOR LESTE
Timor Leste pais ida iha kontinente regiaun Asia Sudeste ne’ebe mos iha nia rezerva rikusoin Minarai no Gas nato’on. Reserva rekursu minarai no gas sira ne’e, balun esploita ona no mos barak mak seidauk esploita, agora dadaun halo hela esplorasaun hodi hatene rezerva hira lolos. Potensia rezerva minarai no gas ne’ebe barak ne’e bainhira transforma ona ba osan sei bele fasilita dezenvolvimentu iha rai laran no mos atu fo kbiit vida moris komunidades ne’ebe nudar nain ba rikusoi ida ne’e.  Iha parte seluk, Timor Leste nudar nasaun ida iha Asia  Sudeste ne’ebe mak ekonomikamente depende makaas ba reseitas nebe mai husi minarai no gas hodi finansia orsamentu geral do estado atu suporta prosesu dezenvolvimentu nasional, tan ne’e presiza tau atensaun makaas ba iha prosesu transparensia husi reseitas nebe mak mai husi aktividades minarai no gas nian ba iha dezenvolvimentu nasional. Hodi garante osan husi minarai nia sustentabilidade Timor Leste presiza halo investimento makaas iha seitor produktivu sira, mak hanesan: seitor Edukasaun, Agrikultura, Turismo no seitor Infrastruktura baziku hodi nune’e bele responde nesesidade povu nian. Tanba ne’e presiza transparensia ba iha reseitas ne’ebe mai husi aktividades minarai ho gas, hodi evita an husi malisan rekursus naturais.

Tanba ne’e mak Luta Hamutuk ho nia inisiatifa atu faslita komunikasaun entre Autoridade lokais sira hamutuk ho lideransa nasional, governu no mos ho exspert balun, atu diskute konaba oinsa preparasaun Timor Leste atu evita an husi malisan rekursu ne’e rasik,

Objectuvu husi seminar nasional ida ne’e mak hanesan :
Dezenvolve espasu komunikasaun entre Lideransa Nasional, Autoridades Lokais, Sosiedade Sivil no Akademiku konaba: implementasaun transparensia ba reseitas husi industria minarai no gas iha Timor leste ba iha dezenvolvimentu nasional, nudar praktika transparensia iha industira minarai no gas ba utilizasaun nian.  

Dezenvolve partisipasaun povu ba iha prosesu transparensia iha industria minarai no gas nian, tanba rekursus naturais liu-liu minarai no gas nudar patrimoniu estado, no sei utiliza ba ema hotu.

Atu halibur lider sira ne’ebe mak kaer ukun no partsisipa direita iha prosesu transparensia no ema sira ne’ebe mak iha koñesementu, kapasidade, esperensia hodi fahe sira nia matenek no esperensia mai ita konaba prosesu transparensia reseitas minarai no gas ne’ebe finançia ba dezenvolvimentu nasional no benefisiu transparensia iha industria minarai no gas ba Timor Leste no ba povu.

Hodi akompaña direitamente Estado/Governu nian komitmentu no praktika, sugestaun ba planu estrategia konaba transparensia iha industria mina no gas ba iha dezenvolvimentu nasional.  Loke espasu ba debate publiku konaba prosesu transparensia reseitas husi minarai no gas no sa transparensia mak povu hakarak, hodi rona mos Lider Komunidade sira nia hanoin/hare’e konaba prosesu transparensia reseitas husi minarai no gas ne’ebe mak durante ne’e investe iha dezenvolvimentu nasional

Rezultado Seminar Nasional

Husi seminar ida ne’e mos partisipantes sira kestiona katak, presiza hare’e transparensia to’o utilisazaun ba fundo minarai ne’e, laos hare’e deit transparensia ba iha pagamentu ka rendimentu husi minaria no gas nian ne’e, maibe importante tebes mak oinsa atu garantia transparensia iha prosesu implementasaun Orsamentu geral do Estado ba iha utilisazaun osan husi minarai no gas nian. 

Partisipante mos husu ba Oradores sira oinsa atu garantia sustentabilidades ba fundo Petroliferu nian ne’e, atu nune’e hare’e didiak no kontrola Governu para labele gasta osan nebe mak hasai barak liu ona husi Fundo Minarai nian ne’e, maibe la halo dezenvolvimentu iha rai laran mas gasta nar-naran deit. Planu fraku, mal jestaun, Korupsaun: fatores ne’e akontese makas iha Nigeria, kongo nebe hamosu kiak barak no tensaun social. Conflitu social no militar: ex. Akontese iha Sudan, Congo, Liberia, Irak, Angola, nebe sai susar atu halao dezemvolvimentu ba nasaun. “Politiza Rekursu”: ex. Uza fundu rekursu naturais hodi promove no defende interese politika privadu deit, hanesan iha Papua New Quinea, Venezuela, Burma, Indonesia iha tempo rezim Soeharto, no Siera Leone, etc.

Pontus Importantes husi Luta Hamutuk:
  • Luta hamutuk nia hare’e ba planu Dezenvolvimentu nasional ne’e dook tebes husi povu tanba ne’e mak preesiza hadia seitor Rekursu Humanu, Edukasaun no seitor sira seluk. Tanba ne’e mak presiza hare’e didiak seitor Minarai hodi nune’e bele hadia seitor sira seluk, hodi bele hadia Estrada, hadia sistema Agrikultur, hadia sistema Saude no sels-eluk tan
  • Luta Hamutuk nia hare’e katak agora dadaun ne’e malisan rekursu naturais nia indikasaun iha ona, tanba Governu nia kebijakan redus ona taxa, ida ne’e tuir Luta Hamutuk nia opiniaun katak ne’e risku boot, tanba kebijakan ida ne’e la hare’e didiak ba sustentabilidade fundo minarai nian. Bainhira ita hamenus taxa rai laran, ita la konsege hamoris fontes  reseitas ida, ida ne’e la kontribui atu dezenvolve seitor non oil seluk
  • Luta Hamutuk ejije ba Governu atu reviw fila fali lei tributaria ne’e.
  • Luta hamutuk husu ba Ministeriu Agrikultura, Dezenvolvimentu no mos MTCI para iha ona
  • planu integrado hotu hasae produsaun rai laran no labele depende nafatin ba importasaun, se Timor Leste depende hela deit ba Fundo petroliferu ne’e, loron ruma fundo ne mos mohu no la kontribui ba oinsa atu hasae produtu local, no hasae ekonimia povu rai ida ne’e.
  • Luta hamutuk nia hare’e katak, TLS depende los ba Importador, nebe kapasidade kompras rai laran mos menus no kuaze atu laiha tia
 KABLAKIHUN blogspot
dw